Njemačke službe istražuju: Čije su doista skupocjene jahte?

Brodogradilište Lürssen iz njemačkog Bremena uživa velik ugled među bogatašima diljem svijeta. U tom brodogradilištu se grade luksuzni brodovi, mega-jahte, neke duge i više od 150 metara, na kojima se mogu ispuniti gotovo sve želje bogatih kupaca. Brodovi su često opremljeni s više bazena i platformom za slijetanje helikoptera, vinskim podrumom i puno vrijednih umjetnina. Neki imaju garaže za podmornice ili medicinske odjele za intenzivno liječenje.

„Dajte se inspirirati", stoji na web-stranici brodogradilišta na kojoj se u galeriji slika predstavljaju „majstorska djela". „Ovdje možete upoznati neke od najneobičnijih brodova na svijetu – svaki je tako individualan kao i njegov vlasnik."

Za neke od brodova koji su proteklih godina izgrađeni u brodogradilištu Lürssen sad se zanima i njemačka Savezna ustanova za borbu protiv kriminala BKA. Istražitelji su dio tima koji je kratko nakon početka ruske agresije na Ukrajinu imenovala Savezna vlada kako bi provela sankcije protiv ruskih oligarha. Oni bi trebali otkriti imovinu Putinove klike u Njemačkoj. I oni nisu jedini koji na tomu rade.

Kod Europola u međuvremenu je u tijeku operacija „Oscar", istražitelji traže imovinu bogataša oko Putina, jahte, vile, privatne zrakoplove, umjetnine i novac i u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Finskoj kao i u Sjedinjenim Američkim Državama. Američka savezna policija FBI po nalogu američkog ministarstva pravosuđa traži imovinu oligarha – i prema spoznajama istraživačkih novinara NDR-a, WDR-a i Süddeutsche Zeitunga već se zanima i za poslove brodogradilišta Lürssen.

Američki istražitelji su zainteresirani za desetak brodova izgrađenih u Bremenu, a koji bi mogli pripadati Rusima koji su pod sankcijama. Tu je brod „Dilbar", vlasnik kojega je navodno oligarh Ališer Usmanov, a koji su njemačke vlasti blokirale u travnju. Za „Šeherezadu" i „Crescent" američke vlasti smatraju da pripadaju bliskom Putinovom prijatelju i šefu koncerna Rosneft Igoru Sečinu.

Osim toga FBI zanimaju brodovi „Amadea" i „Ice". Za te jahte istražitelji pretpostavljaju da pripadaju zastupniku u ruskoj Dumi, milijarderu Sulejmanu Kerimovu. Je li sve to točno nije poznato, teško je naći dokumente o stvarnom vlasništvu.

U upitu koji su američke vlasti poslale njemačkima kaže se da se radi o traženju „informacija u istražnom postupku zbog sumnje u pranje novca i kršenje sankcija uvedenih u vezi s ratom u Ukrajini".

Nadležnost američkog pravosuđa proizlazi iz činjenice da su troškovi kupovine ili radovi na obnovi jahti plaćani u američkim dolarima preko takozvanih offshore-tvrtki. Rečeno je također da brodogradilište Lürssen, protiv kojeg se ne vodi istraga, potpuno surađuje i dostavlja tražene podatke elektroničkim putem. Brodogradilište se nije htjelo očitovati u vezi s time nego je preporučilo da se novinari obrate istražnim organima.

Pripadnici američkog FBI-ja bili su nazočni kad su njemački istražitelji iz Ustanove za borbu protiv kriminala i Porezne uprave prije nekoliko tjedana pretražili luksuznu jahtu „Dilbar", koju je izgradilo brodogradilište Lürssen, a čiji vlasnik bi po mišljenju istražitelja mogao biti oligarh Usmanov. Jahta se održava preko spleta tvrtki kod kojih postoji samo poštanski sandučić, a od 2017. ona službeno pripada Usmanovljevoj sestri. Njemačke vlasti u međuvremenu vode postupak protiv Usmanova zbog utaje poreza i pranja novca.

Razjasniti vlasničke odnose luksuznih jahti krajnje je teško. Brodove često kupuju isprepletene mreže tvrtki koje imaju samo poštanski sandučić, holdinga i povjerenika. A da bi sankcije EU-a mogle biti provedene vlasti moraju dokazati da jahte stvarno pripadaju oligarsima koji su pod sankcijama. Tu bi mogli pomoći dokumenti brodogradilišta: tko je pregovarao o gradnji jahte, tko je odlučivao kako će ona biti opremljena ili tko je posjećivao brodogradilište?

Američke vlasti se nadaju da će suradnjom s europskim kolegama dobiti jasnu sliku i o tome koje mega-jahte pripadaju zapravo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Već odavno kruže glasine da vlastodršcu iz Kremlja pripadaju neki od najskupljih privatnih brodova na svijetu, ali za to nije bilo dokaza.

Njemački istražitelji u međuvremenu pretpostavljaju da bi Putinu mogla pripadati jahta „Graceful", koju je 2014. izgradilo brodogradilište Blohm&Voss u Hamburgu. Još prošle godine je ruski predsjednik na njoj primio bjeloruskog diktatora Lukašenka. Brod koji službeno pripada ruskom državnom brodaru Sovkomflot početkom veljače, pred početak rata, vrlo žurno je napustio Hamburg i otplovio prema Kalinjingradu. Nedavno je „Graceful" viđen na Baltičkom moru uz pratnju jednog broda ruske obalne straže.

I za jahtu „Šeherezadu" postoji sumnja da ona pripada Putinu. Brod dug 140 metara je 2014. izgradilo brodogradilište Lürssen, a stajao je više od pola milijarde eura. U svibnju su „Šeherezadu" blokirale talijanske vlasti u luci Marina di Carrara u Toskani.

Provodeći istragu u jahtama kao „Šeherezada" njemački istražitelji su naišli na jednog čovjeka kojemu – barem na papiru – pripada više mega-jahti. Eduard Hudajnatov je prije bio šef ruskog naftnog giganta Rosnefta, danas je vlasnik jedne naftne tvrtke. Najmanje pet brodova istražitelji povezuju s Hudajnatovim, oni su vrijedni više od milijardu američkih dolara, a jedan od njih je i 130 metara dugi „Crescent". Istražitelji, međutim, smatraju da ta jahta pripada Putinovom prijatelju i šefu Rosnefta Igoru Sečinu.

Hudajnatov je bogat, ali je pitanje je li on stvarno tako bogat kako se čini? Istražitelji pretpostavljaju da on djeluje kao skriveni posrednik, a da u stvarnosti brodovi pripadaju krugu ljudi oko Putina. U lipnju je Hudajnatov iz predostrožnosti zbog blizine „Igoru Sečinu i predsjedniku Vladimiru Putinu" stavljen na popis osoba koje su pod sankcijama EU-a. Hudajnatov nije odgovorio na upit u vezi s tim optužbama.