GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Mesna industrija Srbije u odbrani lokalnog i osvajanju drugih tržišta

Mesna industrija Srbije u odbrani lokalnog i osvajanju drugih tržišta
EKSPANZIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.08.2019 / 20:30
Autor: SEEbiz / Beta
BEOGRAD - Mesna industrija Srbije proizvodi 75 kilograma mesa po stanovniku i prevashodno je okrenuta potrebama domaćeg tržišta koje troši približno onoliko koliko se i proizvede, pa su izvozne mogućnosti skromne, navodi se u poslednjem broju časopisa Biznis i finansije.

Srbija se, po proizvodnji mesa po glavi stanovnika, kako piše taj list, nalazi iza većine okolnih zemalja kao što su Grčka ili Italija, ali i iza Poljske, Madjarske i Austrije koje proizvode od 80 do 100 kilograma mesa po glavi stanovnika, zatim Francuske, Nemačke i Španije sa 90 do 120 kilograma po stanovnku.

Ako se Srbija poredi sa vodećim proizvodjačima mesa, Irskom, Holandijom i Danskom, značajno zaostaje jer te zemlje imaju proizvodnju od 200 do 300 kilograma po stanovniku.

"Iako naša zemlja ima značajne količine stočne hrane, tradiciju u proizvodnji mesa, i niže troškove zemljišta i radne snage, ravnoteži izmedju proizvodnje i potrošnje na domaćem tržištu doprinose i visok stepen efektivne carinske zaštite i to što relativno mali procenat stanovništva meso kupuje kroz maloprodajne kanale, pa bi medjunarodnim prodavcima bilo teško da dodju do većine potrošača", piše list.

Srbija izvozi male količine i to mahom u zemlje koje su potpisale Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA).

"To tržište je već dugi niz godina pojedinačno najznačajnije i jedino relativno stabilno tržište za izvoz srpskog mesa, sa prosečnim učešćem izmedju 70 i 80 procenata u srpskom izvozu, ali obzirom na to da su ona već zasićena ne može se očekivati rast plasmana", navodi list.

Dodaje se da iako se kao srpska izvozna šansa tradicionalno pominje rusko tržište, to je pre "ad-hoc", nego stvarna dugoročna prilika za Srbiju.

Izvoz mesa u Rusiju povećan je, kako se navodi, 2014. godine, nakon političkog i ekonomskog sukoba izmedju Rusije i EU, ali se "taj rast nije pokazao kao održiv" i ubrzo je opao, jer je šansu iskoristila Belorusija.

Rusija danas gro uvoza realizuje iz zemalja Južne Amerike, oko 70 odsto i Belorusije 25 odsto. Pre sankcija, zemlje veličine slične Srbiji, kao što su Madjarska, Litvanija, Belgija ili Austrija, izvozile su u Rusiju meso u vrednosti od 50 do 100 miliona evra godišnje.

Srbija nema uslova ni da "testira" svoju konkurentnost na tržištu EU jer svinjsko meso, sveže ili zamrznuto, zbog vakcine protiv kuge ne može da se izveze u EU, niti da se preveze kroz EU.

To, kako navodi list, stvara probleme i pri izvozu u Rusiju jer se meso prevozi do Crne Gore, zatim odatle brodom kruži oko cele Evrope do Skandinavije, odakle se drumskim saobraćajem transportuje do Rusije.

"Mesu je na taj način potrebno i do 40 dana da stigne do Rusije, a ukoliko bi išlo direktno iz Srbije za Rusiju, bilo bi mu neophodno 40 sati", piše list.

Srpska preduzeća, prema navodima lista, za sada i ne vide značajniju šansu na tom, veoma zahtevnom tržištu, bilo zato što su karte već podeljene ili zato što su za nastup potrebna i ulaganja i obim proizvodnje koji je za njih trenutno nedostižan.

Srbija je i relativno mali neto uvoznik, što je razlikuje od drugih zemalja u okruženju i novih članica EU, čija su tržišta uvozno zavisna.

Suprotno slici koja se plasira u javnosti, primarna proizvodnja mesa u Srbiji nije manja nego na početku 2000. godine pa je 2017. godine proizvodnja po stanovniku čak najveća od 1990. godine.

U periodu izmedju 2000. i 2017. godine jeste opao broj grla, uporedo sa smanjenjem ruralnog stanovništva, a to što je količina mesa ostala ista uprkos smanjenju broja grla, znači da su ojačala komercijalna gazdinstava koja operišu sa manjim stočnim fondom, ali genetski povoljnijim i kvalitetnije hranjenim, što utiče na rast prosečne težine životinja.

Sada čak 93 odsto od 350.000 gazdinastava ima stado manje od 20 svinja, a samo 229 gazdinstava ima u proseku 3.500 svinja.

U Danskoj svega 150 firmi u mesnoj industriji proizvodi 300 kilograma mesa po stanovniku, dok u Srbiji više od 300 kompanija proizvodi oko 40 kilograma po stanovniku, a ostatak do 75 kilograma se proizvodi van komercijalnog sektora.

Srbija ima odgovarajuće preduslove da bude konkurentna i u proizvodnji govedjeg mesa, iako su trendovi dosta slabi, proizvodnja za izvoz je toliko niska, da ne zadovoljava ni 20 odsto odobrenih kvota EU za izvoz bejbi bifa (baby beef).

"Našoj zemlji, ipak, pogoduje to što govedarstvo nije proizvodnja koja je tehnološki zahtevna, niti traži puno intenzivnog rada, a potrebni su prostor i zemljište, što je i svojevrsna prilika za krajeve koji izumiru", navodi list.

Ističe se da "imajući u vidu da je meso namirnica kojom se malo trguje u svetu jer se 86 odsto globalne potrošnje lokalno proizvodi, a samo dvadesetak zemalja su značajniji neto izvoznici, nisu realne priče koje se često čuju u javnosti da ćemo našim mesom nahraniti Kinu i Evropu".

Tagovi: Mesna industrija Srbije, meso, mesna industrija
PROČITAJ I OVO
Montenegro Airlines duguje SMATSA-i više od osam miliona evra
DUG
Montenegro Airlines duguje SMATSA-i više od osam miliona evra
BEOGRAD - Crnogorski avioprevoznik Montenegro Airlines duguje Kontroli letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) više od osam miliona evra.
Valamar pokrenuo Valfresco Direkt
USLUGE
Valamar pokrenuo Valfresco Direkt
POREČ - U okviru priprema za restart poslovanja, Valamar Riviera, najveća hrvatska turistička kompanija, je u proteklih 60 dana osmislila i razvila novu uslugu online trgovine pod nazivom Valfresco Direkt, koja se otvara 8. lipnja za područje Istre.
Lufthansa u gubitku, najavljuje restrukturiranje
GUBICI
Lufthansa u gubitku, najavljuje restrukturiranje
FRANKFURT - Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa u prvom je tromjesečju zabilježila neto gubitak od 2,1 milijarde eura te najavila plan preustroja budući da je pandemija koronavirusa zaustavila većinu letova od početka ožujka.
HAC traži graditelje obilaznice Novi Vinodolski vrijedne pola milijuna kuna
POSLOVI
HAC traži graditelje obilaznice Novi Vinodolski vrijedne pola milijuna kuna

ZAGREB - Hrvatske autoceste (HAC) u srijedu su objavile natječaj za izgradnju obilaznice Novog Vinodolskog, čime će se prema očekivanjima riješiti gužve i ljetni zastoji na toj dionici, a procijenjena vrijednost radova je 495 milijuna kuna, izvijestili su iz HAC-a.

TUI odgodio narudžbe 737 MAX-a
ODGODA
TUI odgodio narudžbe 737 MAX-a
BERLIN - Najveći europski turoperator TUI potpisao je sporazum s proizvođačem zrakoplova Boeingom o kompenzaciji i kasnijim isporukama zrakoplova 737 MAX, kako bi pospiješio oporavak financija pritisnutih krizom zbog pandemije koronavirusa, objavila je njemačka kompanija.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE