Modna industrija jedna je od onih koje su bile najviše izložene udaru, i suočila se sa nezapamćenim gubicima, po mišljenjima mnogih, najvećih u istoriji. Za mnoge brendove proces oporavka nije ni počeo, dok za druge dolazeći period oporavka deluje kao optimistična prognoza. Usled svetske krize, kupovna moć ljudi drastično je opala, a konzumenti su počeli da se okreću isključivo neophodnim kupovinama, koje podrazumevaju hranu i lekove, što je posebno uticalo na jednu granu industrije kao što je moda, a naročito visoka moda, koja je doživela pad prodaje od minimalno 40% od početka marta 2020.
Po mišljenju mnogih stručnjaka, ukoliko se ništa ne promeni, mnogi od brendova visoke mode suočiće se sa proglašavanjem bankrota u narednih 12 meseci do 18 meseci. Lanci brze mode poput H&M-a i Zare, upotebili su taktiku velikih popusta, što je u prvi mah donelo poboljšanje, ali ni blizu od željenog.
S druge strane, budući da se koncept visoke mode oslanja na eksluzivnost i nepristupačnost velikom broju ljudi, ovakva strategija za izlazak iz krize nije bila moguća.
Ekskluzivnost kao prepreka u doba krize
Ekskluzivnost brendova visoke mode pokazala se kao najveća prepreka u doba krize na svim nivoima. Najpre, brendovi visoke mode promovisali su svoje kolekcije i garderobu kao što su dizajnerske haljine visokog kvaliteta, putem modnih revija, koje su poseban događaj, kome imaju pristup samo odabrani. S druge strane, brendovi visoke mode dugo su se opirali internet prodaji, budući da visoka moda nikada nije bila namenjena svakome - a internet poseduje svako. Budući da su se ovi brendovi oslanjali isključivo na prodaju uživo i putem modnih revija, zabrana kretanja i karantin potpuno su ih onemogućili za rad. Ekskluzivnost kao koncept visoke mode, potpuno je onemogućen u doba pandemije, i oni koji se nisu pokazali prilagodljivim, na novonastale okolnosti, ostajali su previše vremena bez i jedne jedine prodaje. Sve ovo navelo je ponovno preispitivanje koncepta ekskluzivnosti i ciljeva visoke mode u internim krugovima modnih dizajnera.
Zanimljivo je to, da su prvi kompromisi sa konceptom visoke mode napravljene upravo u jednoj od najprestižnijih modnih kuća - Gucci. Naime, Gucci je najavio predstavljanje kolekcije koja će biti univerzalna za sve sezone, što je pokušaj inovativnog pristupa problemu - resursi se štede, kolekcija ne trpi, ali revolucionarna promena se desila - kolekcija je univerzalna.
Ovo je ujedno i pokušaj da se odgovori na pritisak javnosti da moda počne da misli o pojmu održivosti i negativnih posledica koju modna industrija ima po planetu.
Kakve su posledice osetili brendovi visoke mode?
Ipak, za vreme promišljanja ciljeva i teorije, mnogi brendovi visoke mode istrpeli su značajne gubitke, mnogo ljudi je otpušteno, što je samo produbljivalo postojeću krizu. Mnogi su zatvorili svoju proizvodnju pod izgovorom mera bezbednosti, a drugi objavljivali bankrot. Na ovo nisu ostali imuni ni najstarija i najprestižnija imena u svetu mode.
Gucci je 12. marta proglasio zatvaranje šest italijanskih proizvodnih pogona, kao meru opreza. Chanel je 18. marta zaustavila proizvodnju u Italiji, Francuskoj i Švajcarskoj na dve nedelje, mada su radnici ostali plaćeni.
Marc Jacobs je otpustio gotovo 60% zaposlenih od dizajnera do menadžmenta, uključujući i Olimpiju Le-Ten glavnog dizajnera. Ralph Lauren je smanjio platu za 20% za 140 članova upravnog odbora, a sam CEO Ralph Lauren-a, Patris Luve najavio je smanjenje sopstvene plate za 50%.
Michael Kors i Ralph Lauren zabeležili su pad prodaje za čak 80% u prvoj četvrtini godine.
Gotovo sve modne revije u 2020. su otkazane, uključujući i Parišku, Helsinšku Milansku i Njujoršku. Gucci je takođe odložio svoj događaj i predstavljanje kolekcije za septembar 2021. Zanimljivo je napomenuti da su i brendovi takozvane brze mode, poput H&M-a zabeležili prepolovljene kvartalne prihode u 2020.
Kakva su predviđanja za sudbinu visoke mode i postoji li rešenje? Kao što smo napomenuli, za brendove visoke mode i dizajnere, tradicionalna promocija na nedeljama mode i iskustvo kupovine u luksuznim prodavnicama decenijama je bila norma koja se je poštovala. I iako je mnogim brendovima mrsko da potpišu kapitulaciju nad ovim nepisanim pravilom, stručnjaci se slažu - internet prodaja jedini je izlaz. Dok modna industrija beleži katastrofalne posledice, digitalne platforme i internet kanali prodaje doživljavaju renesansni period i procvat. Pozitivni rast okretanja ka online kupovini, počeo je i pre svetske pandemije, a nakon nje je doživeo pravu ekspanziju u celom svetu. Neke statistike pokazuju da se adaptacija digitalizacije i biznis plana u skladu sa njim, koja se planirala za narednih pet godina, odjednom desila u roku od samo nekoliko meseci. Na svetskom nivou očekuje se više od 20% godišnjeg rasta internet prodaje u 2021., dok su predviđanja za Evropu i SAD - čak 30%.
Uz ovu statistiku, nema sumnje da je modnim brendovima ostalo malo izbora i vremena da preispituju ideje visoke mode.
Rešenje za visoku modu čini se očigledno, dizajneri će morati da naprave kompromis sa ekskluzivnošću i biti primorani da ponude svoje proizvode svim zainteresovanim kupcima. Ipak, ovo rešenje trenutno se odnosi samo na umanjenje negativnih posledica, a ne nužno i povratak stare slave.
Da li će nas brendovi visoke mode iznenaditi inovativnošću i kreativnom pristupu problemu, ili će podleći zakonima tržišta, ostaje da vidimo u skorijoj budućnosti.
|