Istraživanje: Većina sektora u Sloveniji suočena s povećanim rizikom

Veći rizik uočen je i u građevinarstvu, farmaceutici, elektronici, transportu te u industriji papira i metala.

Iako se globalni gospodarski rast stabilizirao u prvoj polovici 2024. godine, proizvodne tvrtke i dalje se bore s punim zalihama i padom potražnje, rezultati su procjene rizika u osamnaest industrija u 66 zemalja ovog tjedna saželi u osiguravateljima.

„Naša analiza ističe tri trenda. Vidimo industrije u nevolji koje se suočavaju s niskom potražnjom i ograničenim mogućnostima da se na nju utječe putem prilagodbi cijena, industrije koje muče problemi u opskrbnom lancu i industrije koje se postupno oporavljaju", rekao je član uprave Acredie Michael Kolb.

Prema autorima istraživanja, industrije s visokom razinom rizika posebno su izložene krizama, jer povećani rizik odražava strukturne nedostatke i nepovoljna kretanja, dok umjereni rizik može ukazivati na mogući pad. Kako su istaknuli, većina analiziranih industrija spada u ove dvije kategorije rizika. Industrije sa čvrstim temeljima i dobrim izgledima za rast ocijenjene su kao one s niskom razinom rizika.

Procjena rizika za Sloveniju pokazuje loše stanje, ističu u osiguravajućem društvu Acredia. Iako nijedna industrija nije rangirana kao visokorizična, istraživanje je pokazalo da u većini postoji povećan rizik. Samo šest industrija izloženo je srednje visokoj razini rizika, a niti jedna nije evidentirana kao niskorizična", navode autori istraživanja.

Industrije koje izazivaju zabrinutost uključuju automobilsku, poljoprivredno-prehrambenu industriju i industriju strojeva. Domaća automobilska industrija uglavnom se bori sa sve nižom profitabilnošću, rastućom cjenovnom konkurencijom i geopolitičkim napetostima s Kinom, dok industriju strojeva muči nedostatak novih narudžbi i promjenjive cijene sirovina, ocrtao je situaciju Kolb.

S druge strane, poljoprivredno-prehrambena industrija suočava se s posljedicama klimatskih promjena. Dodatni čimbenik je visoka cijena energije potrebne za preradu i pakiranje, što smanjuje marže.

Druge industrije u kojima je anketa utvrdila veći rizik su građevinarstvo, farmaceutika, elektronika, transport, tekstil, papir, metali i kućanski aparati. Umjereni rizik uočen je u kemijskoj industriji, trgovini, prometnoj opremi, softverskim uslugama, računarstvu i energetici.

Autori istraživanja upozoravaju i na razlike u rezultatima procjene rizika među zemljama. "Dok se energetski sektor u Turskoj smatra vrlo rizičnim, u Norveškoj smo ga svrstali u klasu niskog rizika", ilustrirao je Kolb.