Istraživanje EIB-a: Hrvatske tvrtke smatraju da klimatske promjene negativno utječu na poslovanje

Tijekom istraživanja intervjuirano je više od 12 000 društava u cijeloj Europskoj uniji (od kojih je 481 u Hrvatskoj) i 800 američkih tvrtki. U svojim uvodnim govorima potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska, guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac te Debora Revoltella, direktorica Ekonomskog odjela EIB-a, u svojim prezentacijama, osvrnuli su se na stanje hrvatskoga gospodarstva, percepciju društava o izazovima s kojima se suočavaju te na prilike koje pruža pristupanje Hrvatske europodručju i schengenskom području.

Istraživanje pokazuje da se hrvatsko gospodarstvo u manje od dvije godine oporavilo od krize uzrokovane koronavirusom, ali ranjivost i nadalje postoji u odnosu na nove šokove. U 2022. devet od deset tvrtki očekivalo je da će im prodaja biti na razinama prije pandemije ili višima, a bilježe i nova ulaganja. Međutim, očekivanja tvrtki glede gospodarske i političke klime, poslovnih perspektiva i dostupnosti financiranja pogoršala su se. Prosječno su hrvatska poduzeća ipak optimističnija od ukupnih izgleda na razini EU-a. Za devet od deset tvrtki troškovi energije čine glavna dugoročna ograničenja ulaganja u Hrvatskoj, uz dostupnost kvalificirane radne snage i neizvjesnu budućnost.

Klima i energija: hrvatske tvrtke poduzimaju mjere za transformaciju

Istraživanje pokazuje da gotovo šest od deset tvrtki u Hrvatskoj navodi da vremenski događaji negativno utječu na njihovo poslovanje. Jedna od tri hrvatske tvrtke već je izradila ili uložila u mjere za izgradnju otpornosti na fizičke rizike uzrokovane klimatskim promjenama.

Energetska kriza povećala je bojazni zbog rastućih cijena energije, pri čemu devet od deset tvrtki navodi troškove energije kao dugoročnu bojazan u vezi s ulaganjima. Oko 36% tvrtki u Hrvatskoj uložilo je u poboljšanje energetske učinkovitosti u prethodnoj godini, što je blizu prosjeka EU-a od 40%. Velike tvrtke više ulažu u energetsku učinkovitost i kad osjete utjecaj klimatskih promjena i troškova energije.

I nadalje zabrinjava dostupnost financiranja. U Hrvatskoj 10% tvrtki ima financijska ograničenja, što je iznad prosjeka EU-a (6%) i potvrđuje dugoročan obrazac. Financijski ograničene tvrtke uključuju one koje su nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, tvrtke koje su zatražile vanjsko financiranje, ali ga nisu dobile i one koje nisu zatražile vanjsko financiranje jer su mislile da će troškovi zaduživanja biti previsoki ili da bi bile odbijene.

„Oporavak od pandemije u Hrvatskoj bio je brz i učinkovit te čestitam Vladi Republike Hrvatske na rješavanju te krize“, rekla je potpredsjednica Teresa Czerwińska. „Danas nakon ruske agresije na Ukrajinu pojavljuju se novi izazovi koji prijete održivom gospodarskom i socijalnom rastu Hrvatske i Europske unije. Kao što pokazuje naše polugodišnje istraživanje o ulaganjima, energetska je kriza povećala bojazan među hrvatskim društvima zbog rastućih cijena energije. Kao i u prethodnoj krizi, EIB grupa spremna je poduprijeti tvrtke u Hrvatskoj da prebrode i ovaj najnoviji izazov. Do 2027. planiramo mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja kao potporu planu REPowerEU za diversifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj Europskoj uniji. EIB grupa spremna je osigurati da Hrvatska što je moguće više iskoristi ovaj veliki investicijski poticaj.“

„U trenutačnom gospodarskom okružju, zaštita ulaganja i iskorištavanje sinergija između javnog i privatnog sektora ključni su za poticanje gospodarskog oporavka i povećanje otpornosti. Ključno je koristiti se svim financijskim sredstvima dostupnima Hrvatskoj, uključujući fondove EU-a iz planova za oporavak i otpornost, programa InvestEU i operativnih programa za razdoblje 2021. – 2027. Spajanje dostupnih bespovratnih sredstava EU-a s kreditima, kapitalom, vlastitim sredstvima ili drugim oblicima financijskih instrumenata bit će ključno za svladavanje prelaska prema više digitalnom i zelenijem gospodarstvu u Hrvatskoj i u cijelom EU-u. Štoviše, u cilju poticanja ulaganja tvrtki, vlade bi trebale pomoći u smanjenju neizvjesnosti za tvrtke i ukloniti administrativne prepreke, poticati inovacije i razvoj vještina“, rekla je Debora Revoltella, direktorica Ekonomskog odjela EIB-a.