Nažalost, Imunološki zavod svjesno je uništavan godinama, a današnji Nacional iskopao je i dokument koji govori tome u prilog.
Od 2015. do 2019. za sumnjivi uvoz lijekova plaćeno je 1,7 milijardi kuna, a trećina za imunobiološke lijekove i cjepiva koje je višestruko jeftinije proizvodio Imunološki zavod. Samo na razlici u cijeni moglo se izgraditi nekoliko novih zavoda.
Epidemija koronavirusa u Hrvatskoj pridonijela je otkrivanju jedne od najvećih pljački u povijesti moderne hrvatske države. Radi se o ogromnoj aferi koja nije samo oštetila državni proračun, nego je i pridonijela ugrožavanju zdravlja hrvatskih građana.
Razmjeri te afere pomažu shvatiti zašto je zapravo došlo do razaranja Imunološkog zavoda. Iza svega stoje interesi koji se mjere milijardama kuna, a operacija koja je omogućila tu pljačku bila je, dakako, pomno planirana. Proveli su je pojedinci unutar sustava državnih institucija.
Premda postoje planovi oživljavanja Imunološkog zavoda, oni su u ovom trenutku skromni i nedovoljno neambiciozni. Najviše je zaslužna za to država i njezina uporna pasivnost u bavljenju spašavanjem IMZ-a, ali i uz njezinu dobru volju bit će to zahtjevan i velik zadatak.
IMZ posluje i kao d.d. i kao ustanova, koja je osnovana kada je tvrtka upala u blokadu, nije uspjela privatizacija i činilo se da ide ka likvidaciji. Tvrtka više nema zaposlenika, jer su svi u prešli u ustanovu, preko koje se odvijaju sve aktivnosti, a ostvarivanje strateškog partnerstva moguće je tek po ustrojavanju svih tijela tvrtke, čijem je NO-u, tvrdi, mandat istekao prije dva mjeseca.
Vedran Čardžić je ravnatelj ustanove, a imenovan je i za direktora tvrtke IMZ, a za sve ostale odluke za realizaciju partnerstva bit će potrebne odluke vlasnika. Prema posljednjem revizorskom izvješću gubici IMZ d.d. bili su 103,7 milijuna kuna, a račun je potkraj prošle godine deblokiran.
Imunološki zavod stradao je i u nedavnom potresu koji je pogodio Zagreb. Prostori zgrade u Rockfellerovoj koji su od ranije neadekvatni za nastavak proizvodnje, sad su dodatno stradali tako da treba procijeniti novonastalu štetu te potom sve reorganizirati s obzirom na novonastale uvjete.
