Analiza otkriva da je malo više od polovice anketiranih tvrtki imalo opći plan za izvanredne situacije prije početka pandemije, koji se pokazao u trenutnoj situaciji učinkovitim u 90% slučajeva. Unatoč činjenici da tvrtke uglavnom očekuju negativan utjecaj na prihode i investicije, smanjenje radne snage i u gotovo 47% slučajeva probleme s novčanim tokom tijekom sljedeća tri do šest mjeseci, postoje primjeri u kojima tvrtke povećavaju ulaganja u digitalizaciju i spajanja i akvizicije te razvijaju transformacijske mjere, kako bi izašli iz krize kao pobjednici. Gotovo polovica tvrtki prijavila se za jedan oblik mjera državne potpore, bilo u obliku djelomične nadoknade plaće zaposlenika, državnog zajma ili drugog, a većina tvrtki koje su koristile pomoć zadovoljne su načinom na koji su provedene.
Učinkovitost planova za krizne situacije
Više od polovice anketiranih tvrtki već je imalo planove za upravljanje krizama. U usporedbi s malim i srednjim poduzećima, bolja je spremnost većih tvrtki koje u načelu imaju protokole za kontinuitet poslovanja, barem na papiru, i više raspoloživih resursa za potporu mjera kao što je rad od kuće. U više od polovice velikih tvrtki ovi su se planovi pokazali korisnima, ali taj je udio u Hrvatskoj mnogo manji nego, na primjer, u zemljama Beneluksa gdje većina, 80% velikih tvrtki, smatra postojeće planove korisnim i učinkovitim.
U većini anketiranih tvrtki više od 80% zaposlenih radi od kuće; 92% tvrtki nije imalo nikakve ili samo manje izazove vezane uz rad kod kuće. Ovaj podatak ukazuje na mogućnost da se takvi radni aranžmani mogu održati i nakon ukidanja postojećih ograničenja.
Izuzetno negativan utjecaj na poslovanje
U prosjeku, kompanije očekuju pad prihoda od 13%, pad ulaganja za 8% i pad u radnoj snazi za 4%. Očekivani pad investicija manji je nego u drugim zemljama centralne Europe, što ukazuje na veći optimizam među hrvatskim poduzećima. Najveći negativni utjecaj u vidu pada prihoda osjetit će tvrtke u automobilskom, transportnom i industrijskom sektoru, te u kemijskom sektoru. Suprotan trend imaju uglavnom tvrtke iz sektora medija i obrazovanja. Te firme očekuju i najviše problema s novčanim tokom u narednih šest mjeseci.
Marko Derča, partner u tvrtki Kearney, ističe: „U vrijeme kada tvrtke smanjuju broj zaposlenih, npr. samo start-up tvrtke u Njemačkoj smanjuju broj zaposlenih za preko 50%, što za tradicionalne tvrtke znači priliku da preuzmu te talente, koji su u prošlosti zbog visokih plaća pobjegli u visokotehnološke tvrtke."
Razdoblje nakon krize uglavnom u svjetlu transformacije poslovanja, ubrzavanja digitalizacije i približavanja lanaca opskrbe
Velika većina anketiranih tvrtki već izrađuje planove transformacije za svoje poslovanje nakon krize. Gotovo 43% njih priprema se za unutarnju transformaciju i tržišne mogućnosti. Prije svega, kompanije očekuju da država neće postaviti državne granice i da će nastojati održati jedinstveno europsko tržište. Također očekuju da će se planirane mjere na državnoj razini uspješno provesti.
Čak 56% tvrtki planira ubrzati digitalizaciju internih procesa i održati rad na daljinu što je nešto manje od tvrtki iz drugih zemalja CEE, gdje je takvih firmi preko 63%. Također, 30% firmi planira uvesti više robotiziranih procesa, što je isto malo manje od CEE tvrtki gdje ih barem 34% planira uvesti robotizaciju, naročito u uslužnom sektoru.
Pandemija COVID-19 pokazala je da opskrbni lanci nisu dovoljno otporni na velike šokove u svijetu. Stoga više od polovice anketiranih tvrtki planira približiti lance opskrbe Hrvatskoj, smanjiti kupovinu iz Kine i približiti proizvodne kapacitete Hrvatskoj. Umjesto da traže najniže moguće cijene, tvrtke u Europi prioritet će dati zemljopisnoj blizini i kvaliteti u odabiru dobavljača, što hrvatskim tvrtkama donosi nove mogućnosti i za povećanje njihove dodane vrijednosti po zaposlenom. Dobavljači će ubrzanije ulaziti u partnerstva i različite ekosustave, što će dodatno ubrzati inovacije i povećati potrebu da se standardni odnos kupca i dobavljača zamijeni strateškom integracijom.
Marko Derča, partner tvrtke Kearney, ističe: "Kao rezultat krize, 32% tvrtki u Hrvatskoj, posebno tvrtki iz automobilskog, transportnog i industrijskog sektora, očekuju jačanje aktivnosti konsolidacije u industriji, što znači da će ih preuzeti druge tvrtke ili očekuju da će ih sami preuzeti."
„Pandemija je ubrzala procese digitalizacije, međutim u Hrvatskoj postotak poduzeća koja prihvaćaju digitalne alate u poslovanju je niži u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe. Izuzetak je on-line kupovina u kojoj Hrvatska bilježi rezultate slične drugim zemljama. Hrvatska poduzeća trebaju ubrzati procese digitalizacije kako ne bi došlo do dodatnog zaostajanja u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe.“ istaknula je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.
Buduće mjere i promjene odredit će ne samo opstanak poduzeća, već i njihov konkurentski položaj nakon završetka krize. Poduzeća prolaze kroz tri glavne faze. Prva faza („opstanak“) uključuje zaštitu zaposlenika, upravljanje odnosima s partnerima, plan kontinuiteta poslovanja i mjere likvidnosti. Druga faza ("kontinuitet poslovanja") naglašava smanjenje unutarnjih i vanjskih troškova i prilagođavanje odnosa s partnerima. Treća faza ("pobjeda"), međutim, fokusirana je na postizanje konkurentske prednosti prvenstveno poboljšanjem učinkovitosti i dugoročnih ulaganja. Većina ispitanika u hrvatskom istraživanju trenutno svoju tvrtku stavlja u drugu fazu, dok je, na primjer, većina tvrtki u sjevernoj Europi već u trećoj fazi.
Marko Derča, partner u Kearneyu, ističe: „U situaciji koja je proizašla iz pandemije, jasno je da su danas potrebni racionalan pristup i hrabrost da se pripremimo za „novu normalnost“ i održimo konkurentsku prednost u svijetu nakon krize COVID-19 za ulaganja i transformaciju sutra. Kriza donosi ne samo izazove, već i mogućnosti za pobjede."
Istraživanje je predstavljeno danas hrvatskoj poslovnoj javnosti na virtualnoj konferenciji uz sudjelovanje predstavnika hrvatskih institucija. Zaključke istraživanja na panel raspravi komentirali su doc. dr. sc. Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju, Mislav Blažić, predsjednik Uprave, PBZ Card, Marko Derča, partner, Kearney, Dražen Roškarić, direktor Sektora logistike, Vindija i Tatjana Skoko, direktorica, Microsoft Hrvatska.
