GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Gotovo deset milijardi kuna turističkih investicija na čekanju

Gotovo deset milijardi kuna turističkih investicija na čekanju
ČEKANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.02.2021 / 09:30
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Turističkom sektoru pandemija je uz drastično smanjenje prihoda i gašenje profitabilnosti zaustavila ili odgodila većinu investicija koje čekaju oporavak turizma, a njihov ukupni iznos za 2020. i 2021. u Hrvatskoj procjenjuje se na 9 do 10 milijardi kuna, iznosi turistička konzultantica i analitičarka Sanja Čižmar.

"Ako pretpostavimo da je zbog pandemije zaustavljeno oko 90 posto investicija u turizmu i uzmemo li u obzir da se volumen investiranja godišnje prije krize povećavao za 10 do 15 posto, dolazimo do iznosa od 9 do 10 milijardi kuna investicija u turističkoj industriji Hrvatske koje su u 2020. i 2021. odgođene za razdoblje tržišne normalizacije. Ako pak govorimo o srednjoročnim investicijskim planovima turističkih kompanija u Hrvatskoj, radi se o investicijskom volumenu od 20 do 30 milijardi kuna koje je kriza stavila pod upitnik", ističe Čižmar na upit Hine o investicijama u hrvatskom turizmu u okolnostima pandemije.

Za odlaganja ulaganja u turizam u 2020. vjeruje da su isključivo posljedica kratkoročnog minimiziranja novčanih tokova domaćih turističkih kompanija-najznačajnijih ulagača u hrvatski turizam pod utjecajem krize uzrokovane pandemijom covid-19, zbog čega su im smanjeni i poslovni prihodi za dvije trećine, kao i dobit, a što vodi i presušivanju novca raspoloživog za investiranje.

Oporavak na Mediteranu moguć 2022.

"Teško je sada predviđati kada će i koje investicije krenuti, to ovisi o dosta faktora, prije svega epidemiološkim. Turizam je pokazao da može prevladati krize i nastaviti rast i razvoj, tako će biti i nakon ove pandemije i to daje vjeru i u dugoročno isplativa ulaganja u turizam", kaže direktorica tvrtke 505 savjetovanje.

Unatoč predviđanjima da se oporavak turizma u svijetu teško može očekivati prije 2023. i 2024., Čižmar vjeruje da će se na Mediteranu oporavak vidjeti već u 2022., pa i u Hrvatskoj, čemu pridonosi turistička infrastruktura u zemlji, povoljan zemljopisni položaj, prirodna atraktivnost i sigurnost.

Najveći investitori u turizmu velike turističke kompanije

Napominjući da se investicije u turizmu generalno mogu podijeliti na transakcije tj. kupoprodaje, te na investicije u razvoj novih ili obnovu postojećih objekata, Čizmar ističe da oba ta segmenta investiranja u Hrvatskoj već nekoliko godina, vlasnički promatrano, obilježava trend okrupnjavanja odnosno spajanja turističkih kompanija.

"Danas 15-tak velikih turističkih kompanija čine gotovo polovicu ukupnih smještajnih kapaciteta i ukupnih prihoda hotela, resorta i kampova, a njihove investicije gotovo polovicu ukupnih investicija u turističkom sektoru. To je velika vlasnička koncentracija, mnogo izrazitija nego što je u drugim zemljama", kaže Čižmar.

Upravo te kompanije su najveći investitori u razvojne turističke projekte u Hrvatskoj, što drži i logičnim, jer se kao domaće kompanije mnogo lakše snalaze u, kako opisuje, prilično kompleksnom razvojno-investicijskom okviru Hrvatske koji nije internacionalno konkurentan, od natprosječno visoke porezne presije do relativno dugog povrata na investicije.

To ograničava i zanimanje stranih investitora, i zato je i razina direktnih stranih investicija u turizmu Hrvatske relativno niža nego u ostalim mediteranskim zemljama, naglašava Čižmar.

Rast transakcijskog zanimanja stranih investitora

S druge strane, na transakcijskom tržištu zadnjih godina primjetan je porast zanimanja stranih investitora za ulaganja u hrvatski turizam, a i transakcijske aktivnosti i financijski volumeni transakcija su rasli te su se posljednjih nekoliko godina, kako iznosi, kretali od 1,5 milijarde do 2,3 milijarde kuna godišnje.

"Kao i u razvojnom segmentu investiranja, i ovdje su jake domaće kompanije glavni igrači, budući da su generirale oko tri četvrtine ukupne transakcijske aktivnosti u turizmu. U 2020. transakcijska aktivnost u turizmu se svela na dovršenje nekih pregovaračkih procesa koji su trajali neko vrijeme, a realizirani transakcijski volumen u turizmu Hrvatske se procjenjuje na 10-tak posto od prosjeka transakcijskog volumena proteklih nekoliko godina i po tom padu se uklapamo u globalne trendove", dodaje Čižmar.

Naglašava da transakcijsko zanimanje stranih investitora raste i nevezano za krizu, jer se očito procjenjuje da hrvatski turizam ima još nerealiziranih potencijala koji se mogu kapitalizirati, a i članstvo u EU smanjuje percipirani rizik za ulaganja u odnosu na zemlje izvan EU.

S te strane, zanimanje za ulaganja u turizam Hrvatske pokazuju dvije vrste stranih investitora. Prvo su snažni internacionalni fondovi ili konzorciji, prvenstveno zainteresirani za ulaganja u veće portfelje, odnosno hotelska poduzeća koja su na burzi (zbog transparentnosti i kredibilnosti), i koji se pojačano zanimanju već više od desetljeća, pa i vode pregovore s više kompanija.

Čizmar kaže da sve to ne ide očekivanom brzinom zbog razlika u vizijama, nedovoljnog interesa postojećih vlasnika za ulaskom novog partnera u vlasničku strukturu ili pak zbog razlika u percepciji vrijednosti transakcije od strane potencijalnih kupaca i samih vlasnika kompanija.

Pandemija ubrzala neke pregovore, a zanimanju se i equity i mirovinski fondovi

"Ipak, pandemija je ubrzala neke od pregovaračkih procesa jer je i otežala poslovanje kompanija te utjecala na izlazne strategije nekih od postojećih vlasnika. U tijeku su pregovori za ulaganje u ili preuzimanje nekoliko srednjih i većih hotelskih grupacija, a hoće li biti realizirani ovisit će naravno da li će se vizije, interesi i procjene vrijednosti od strane ulagača i postojećih vlasnika poklopiti", kaže Čižmar.

Osim velikih svjetskih fondova, upravo se u krizi intenziviralo zanimanje druge skupine stranih investitora ili tzv. equity investitora, konzorcija ili relativno manjih regionalnih fondova koji žele preuzeti manje turističkih objekata ili manjih portfelja s lošim poslovanjem po diskontnim cijenama, računajući da će ulaganjima u podizanje njihove kvalitete na srednji rok kapitalizirati na podizanju vrijednosti imovine te tako ostvariti kapitalnu dobit.

"Do sada je u hrvatskom turizmu bilo tek nekoliko transakcija te vrste, budući da se potencijalni prodavatelji i kupci u pravilu nisu usuglašavali oko vrijednosti imovine. Tijekom ove krize je veći broj takvih ulagača snimao situaciju na hrvatskom tržištu i pokušavao ući u pregovore, od kojih neki još uvijek traju", napominje ta konzultantica, koja iznimno važnim ocjenjuje što su u posljednje tri godine intenzivirao ulazak domaćih mirovinskih fondova u turistički sektor.

Mirovinske fondove smatra i najznačajnijim institucionalnim investitorima u turizam Hrvatske i gotovo da nema nijednog koji nije uložio u turizam, pri čemu iznosi i da se, za sada, ulaganja mirovinaca u taj sektor kreću od 1 do 5 posto njihove imovine, uz nastavak njihovog zanimanja, za koje kaže i da nije ovisno o krizama.

Oni se kao financijski ulagači ne angažiraju aktivno u poslovanju poduzeća u koje ulažu, te su stoga zainteresirani za ulaganja u trgovačka društva koja imaju profesionalizirano upravljanje, pri čemu su idealna 'meta' za ulaganja hotelska poduzeća sa sklopljenim ugovorom o upravljanju s menadžment kompanijom, zaključuje Čižmar.

Tagovi: hrvatski turizam, investicije u turizam, Sanja Čižmar, Valamar Riviera, Arena Hospitality Group, mirovinski fondovi
PROČITAJ I OVO
Podravka potvrdila da je u užem krugu za Fortenovin poljoprivredni biznis
POTVRDA
Podravka potvrdila da je u užem krugu za Fortenovin poljoprivredni biznis
KOPRIVNICA - Podravka je poslijepodne potvrdila da je u užem krugu za Fortenovin poljoprivredni biznis.
Fortenova odabrala kandidate za kupce poljoprivrednog biznisa
KANDIDATI
Fortenova odabrala kandidate za kupce poljoprivrednog biznisa
ZAGREB - Fortenova je izvijestila kako je od niza potencijalnih kupaca svojih tvrtki Belja, PIK Vinkovaca, Vupika i Vinke probrala najizglednije ponuđače nad kojima će napraviti dubinsko snimanje.
Strane su tvrtke zbog odlaska iz Rusije izgubile čak 107 milijardi dolara
GUBICI
Strane su tvrtke zbog odlaska iz Rusije izgubile čak 107 milijardi dolara
LONDON - Korporacijski egzodus iz Rusije od njezine invazije na Ukrajinu 2022. koštao je strane tvrtke više od 107 milijardi dolara u otpisima i izgubljenim prihodima, pokazala je Reutersova analiza dokumenata i izjava tvrtki.
Spar otkrio kako ih je Orban pokušao reketariti, povlače kapital iz Mađarske
OTKRIĆA
Spar otkrio kako ih je Orban pokušao reketariti, povlače kapital iz Mađarske
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orbán i njegova vlada u središtu su skandala s austrijskom tvrtkom “Spar” koja posjeduje trgovačke lance u Mađarskoj i drugim zemljama.
Lufthansa i sindikat postigli su dogovor o povećanju plaća osoblja zračne luke
DOGOVOR
Lufthansa i sindikat postigli su dogovor o povećanju plaća osoblja zračne luke
FRANKFURT - Njemački zračni prijevoznik Lufthansa i sindikat Verdi danas su nakon trodnevnog posredovanja, koje je uslijedilo nakon višetjednih pregovora, postigli dogovor o kolektivnom ugovoru za oko 25.000 zaposlenih u zračnoj luci, koji uključuje i povećanje plaća.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE