Riječ je o projektu u takozvanom sušačkom bazenu, koji se koristi za prihvat i prekrcaj konvencionalnoga generalnog tereta, drva i kontejnerskog tereta.
Sama izgradnja novog kontejnerskog terminala ne bi značila mnogo bez jačanja prometne povezanosti luke Rijeka sa europskim zaleđem, ali ovaj se projekt odvija sa strateški važnim zahvatima u cestovnu i željezničku infrastrukturu prema glavnim tržištima koja riječka luka opslužuje.
Projektne aktivnosti uključuju izgradnju četiri kolosijeka na novom terminalu i manevarskog područja između kolosijeka i postojećeg tunela koji povezuje intermodalni terminal sa željezničkim kolodvorom Rijeka - Brajdica, produženje 4 od postojećih 8 kolosijeka na kolodvoru Rijeka - Brajdica te rekonstrukciju preostala četiri, izgradnju novog manevarskog područja između spomenutih kolosijeka i tunela, izgradnju dvije servisne građevine za smještaj signalnih, telekomunikacijskih i sigurnosnih uređaja, proširenje postojećeg tunela i izgradnju novog 382 metra dugog kolosijeka u tunelu te prateće radove (uređenje vodoopskrbe, odvodnje i elektroenergetskih instalacija, opremanje pruge signalno - sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, rekonstrukcija kontaktne mreže i slično.)
Projekt je dio globalnog projekta za razvoj luke Rijeka, koja je prethodno identificirana kao dio osnovnog Mediteranskog koridora i luka od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Članica je Udruženja sjevernojadranskih luka (NAPA) koje okuplja četiri luke koje su vrata k tržištima srednje Europe. Luke Rijeka, Venecija, Trst i Koper nastoje promicati sjevernojadransku rutu suradnjom u razvoju pomorske i željezničke infrastrukture, pomorskih veza i veza u zaleđu i drugih aspekata pomorskog i multimodalnog prometa radi povećanja konkurentnosti ovih luka.
Istodobno, gradi se oko tri kilometra duga spojna cesta od čvora Škurinja na autocesti A7, koja će izravno integrirati novi cestovni pravac Luka Rijeka (Zagrebačko pristanište) – autocesta A7 u Mediteranski koridor (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) transeuropske prometne mreže (TEN-T). Spojna cesta će izmjestiti tranzitni promet iz gradskih prometnica, što će Riječanima donijeti manje buke i zagađenja, a uštedjet će vrijeme prijevoznicima te učiniti Luku Rijeka konkurentnijom. Projekt vrijedan 520 milijuna kuna, od čega 442 milijuna dolazi iz europskih bespovratnih sredstava trebao bi biti dovršen sredinom 2023.
U tijeku je i provedba velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti na Mediteranskom koridoru jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T (prometni koridor RH2). Brzine prometovanja veća od 160 km/h trebale bi se postići na cijeloj relaciji od Zagreba do državne granice s Mađarskom već do 2023., dok se završetak rekonstrukcije i modernizacije pruge na relaciji od Zagreba do Rijeke, uz uspostavu dvokolosiječne željezničke pruge na cijelom pravcu, očekuje 2030. godine. Tada će Rijeka u cijelosti ispuniti svoju geografski neizbježnu sudbinu prometnih vrata Srednje Europe.
Financirani iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) Europske unije, svi infrastrukturni projekti vezani uz promet mogu se na jednom mjestu pregledati na web stranici.
