GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dug bolnica udvostručen u posljednjih godinu dana

Dug bolnica udvostručen u posljednjih godinu dana
LIJEKOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.10.2020 / 07:55
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Pritisak veledrogerija i farmaceuta na hrvatsku Vladu nije slučajan jer se ovih dana dovršava prijedlog rebalansa proračuna za ovu i državne potrošnje za iduću godinu i, ako se sada ne nađe novac za dug, neće ni poslije.

U godinu se dana dug bolnica veledrogerijama udvostručio s 2,6 na 5 milijardi kuna, a ukupan dug zdravstvenog sustava popeo se na deset milijardi kuna. To je otprilike polovica godišnjeg budžeta za zdravstvo tako da je posve jasno da ga bolnice i HZZO nemaju odakle platiti te će država opet morati podmetnuti leđa i zadužiti se, kao što to uostalom čini posljednjih trideset godina. Razlika u odnosu na ranija razdoblja u tome je što se, poput korone, dug očito širi eksponencijalno, pa ga ni farmaceuti više ne mogu progutati a da i sami ne dođu u poslovne probleme.

Tržište lijekova i odnos države sa svojim glavnim dobavljačima uglavnom je izvan fokusa stručne javnosti. Objavljuje se jedino ukupna potrošnja lijekova koja je, primjerice, od 2014. godine skočila s 5 milijardi kuna na 7,6 milijardi kuna u prošloj godini. Institut za javne financije i njegova tri autora Anto Bajo, Sanja Čavić i Marko Primorac u zajedničkom su radu o tržištu lijekova i farmaceutskoj industriji (2017.) zaključili da su "sudionici na tržištu lijekova, unatoč duljim rokovima naplate svojih potraživanja, strpljivi su jer znaju da će se i uz prekoračenje rokova dospijeća ipak naplatiti, uz uvećane troškove penala zbog prekoračenja rokova".

"Državne zdravstvene institucije ipak su glavni klijent s kojim vrijedi poslovati i kojega vrijedi čekati jer je naplata potraživanja zajamčena uz dobre marže. Te su institucije ujedno glavni uzrok problema koji nastaje zbog neodgovornog ponašanja, lošeg planiranja i upravljanja potrošnjom lijekova. HZZO se pritom ponaša prilično bezbrižno jer na kraju država, posredovanjem Ministarstva financija, podmiruje sve obveze", zaključili su autori istraživanja, piše Večernji list.

Otkako je Hrvatska ušla u EU, cijene lijekova određuju se prema usporednim cijenama u Sloveniji, Češkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Kolike se cijene lijekova ugovaraju po bolnicama, to znaju samo oni i HZZO, no gledaju li se lijekovi u slobodnoj prodaji po ljekarnama, hrvatske su cijene znatno više nego u svim susjednim državama. Njihovu smanjenju nije pomoglo ni to što je država smanjila PDV na sve lijekove samo na 5 posto, no cijene i dalje skaču. Rast izdataka za lijekove nije samo hrvatski već i globalni problem jer je financijska moć farmaceutskih giganata golema. Tako i izvještaj OECD-a i Europskog zdravstvenog opservatorija upozorava da bi smanjivanje proizvođačkih cijena i rezanje veleprodajnih i maloprodajnih marži trebale biti prve dvije mjere za ograničavanje porasta potrošnje lijekova u svijetu. Tek su kao treću mjeru istraživači spomenuli veću participaciju korisnika u plaćanju cijene lijeka. Bivši ministar financija Slavko Linić našao se u sličnoj situaciji kao i Zdravko Marić danas kad je Milanovićeva Vlada preuzela vlast te je tada otplatio pet milijardi kuna dugova.

- Uvjeren sam da farmaceuti jednim dijelom zaračunavaju nešto više cijene te daju manje rabate, čime kompenziraju dugo čekanje. Nama ni kamatu nisu htjeli otpisati, ali neovisno o tome, dug je dug i mora se podmiriti. Stvaranje ove razine duga je neodrživo i ključno je pitanje zašto dug nastaje i kako kontrolirati potrošnju u zdravstvu - kaže Linić.

Ima mišljenja da je do dramatičnog porasta duga posljednjih godina došlo i zbog izlaska HZZO-a iz državne riznice, za što se izborio Milanovićev ministar zdravstva Varga, no i kasniji ministri zdravlja branili su taj koncept te obećavali da će stabilizirati sustav.

- Dva su moguća rješenja, ili kontrola potrošnje ili povećanje zdravstvenih prihoda - kaže Linić te opet podsjeća da njegov propali plan uvođenja poreza na nekretnine, kojim bi lokalne jedinice financirale svoje potrebe, među ostalim, i lokalne bolnice. Reklama: 0:22 Godinama su lokalne i županijske bolnice najveći dužnici, neke duguju i po tri godine, a Linić kao velik problem izdvaja i to što plaće zaposlenih u bolnicama idu na teret države, a odluke o broju zaposlenih donose lokalne vlasti.

- Sada županije zapošljavaju, a država financira, što nije održivo - ističe Linić.

Tagovi: dug bolnica, veledrogerije, lijekovi, Slavko Linić, Vili Beroš, Zdravko Marić
PROČITAJ I OVO
TUI osigurao dodatnih 1,8 milijardi eura financijske potpore
POMOĆ
TUI osigurao dodatnih 1,8 milijardi eura financijske potpore
BERLIN - Njemačka kompanija za organizaciju putovanja Tui Group izvijestila je da je osigurala dodatnih 1,8 milijardi eura pomoći dogovorom s vladom u Berlinu, bankama i privatnim investitorima.
Valamar nudi uslugu najma smještaja za dulji boravak u svoja dva luksuzna kampa
USLUGE
Valamar nudi uslugu najma smještaja za dulji boravak u svoja dva luksuzna kampa
POREČ - Valamar je od ove godine u svoju ponudu uvrstio uslugu najma smještaja za dulji boravak, tzv. long stay uslugu od minimalno mjesec dana koja vrijedi za razdoblje do 31. ožujka.
Konzum isplatio božićnice u ukupnoj vrijednosti od gotovo 16 milijuna kuna
BOŽIĆNICE
Konzum isplatio božićnice u ukupnoj vrijednosti od gotovo 16 milijuna kuna
ZAGREB - Kako bi svojim zaposlenicima zahvalio na marljivosti i predanosti koje su ove godine možda više nego ikada prije utkali u svoj svakodnevni rad, Konzum ih je i ovih blagdana odlučio nagraditi pa su tako svi zaposlenici početkom prosinca dobili božićnicu u iznosu od 1.500 kuna. 
Beogradski aerodrom započeo restrukturiranje, smanjuje broj radnika
RESTRUKTURIRANJE
Beogradski aerodrom započeo restrukturiranje, smanjuje broj radnika
BEOGRAD - Kompanija Belgrade Airport usvojila je model restrukturiranja kako bi dodatno smanjila troškove zbog velikog uticaja pandemije, koji se vrši kroz program dobrovoljnog odlaska zaposlenih uz otpremnine, rečeno je na aerodromu „Nikola Tesla“.
Petrović: Air Serbia ispunila uslove za stečaj
PORUKE
Petrović: Air Serbia ispunila uslove za stečaj
BEOGRAD - Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović ocenio je da su za stabilnost javnih finansija u srednjem roku dva najveća rizika nereformisana javna i državna preduzeća i prevelike plate u javnom sektoru, jer se ne vidi način kako će neodrživi rashodi za ove dve namene da se smanje.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE