Dostavljača i vozača poznatih platformi upola manje od očekivanja, sumnja se da mnogi rade na crno

Algoritam za to ne brine. Njega zanima samo profitabilnost.

O posljedicama takvog rada svjedočili smo bezbroj puta, što kroz neprijavljen rad, lažnu samozaposlenost, iskorištavanje stranih radnika.

Više od pola godine od kada je na snagu stupila regulativa koja uređuje rad putem digitalnih radnih platformi (sadržana u odredbama Zakona o radu) zakonodavac malo toga otkriva pa je zaključke o tome imamo li red na prilično kaotičnom tržištu još uvijek nemoguće izvući.

No, podaci Državnog inspektorata o nadzoru i povredama u ovoj domeni otkrivaju da situacija i dalje nije dobra te da je pred nadležnima još mnogo posla.

Pretpostavljalo se, naime, da u Hrvatskoj putem digitalnih platformi radi oko 40 tisuća vozača i dostavljača.

Međutim, podaci iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada, informatičkog rješenja koje je osmislilo nadležno ministarstvo da bi pratilo stanje na ovom tržištu, pokazuju daleko manje brojke.

Od početka godine za četiri digitalne radne platforme radilo je, ili radi, tek 17.092 osobe.

Ministarstvo ne navodi o kojim se točno platformama radi, no zna se da u Hrvatskoj posluju Wolt, kao najveća platforma, Glovo, Uber i Bolt.

U odnosu na broj radnika broj agregatora (posrednici između radnika i platforme) s kojima digitalne platforme imaju poslovnu suradnju prilično je impresivan – registrirano ih je čak 1712.

Putem njih, kažu podaci, sklopljeno je oko 19 tisuća ugovora o radu. Sa samozaposlenim osobama evidentirano je 4457 ugovora o poslovnoj suradnji.

Veći broj ugovora u odnosu na broj platformskih radnika iz Ministarstva objašnjavaju činjenicom da radnik može imati sklopljene ugovore o radu s više agregatora, a samozaposlena osoba poslovati s više platformi.

Zaključiti možemo da u Hrvatskoj imamo mali broj digitalnih platformi, mali broj platformski radnika te “poplavu” posrednika.

Broj platformskih radnika iznenađuje i sindikate i znanstvenike.

“Taj mi se broj čini premali. Logika, matematika i zdrav razum nalažu da te brojke treba provjeriti”, kaže za Poslovni dnevnik glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš, jednog od rijetkih, ako ne i jedinog, sindikata koji u svom članstvu ima radnike koji rade putem platformi – njih tek oko 30.

Hrvoje Butković, znanstveni savjetnik u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, koji dugo prati i proučava područje platformskog i prekarnog rada, kaže da je i on očekivao veće brojke.

“Dio problema vjerojatno je u tome da neki platformski radnici dobrovoljno rade na crno jer smatraju da im ništa drugo ne preostaje s obzirom na to da su im bankovni računi u blokadi.

Platforme i agregatori iskorištavaju njihovu tešku socijalnu situaciju. Posao pred inspekcijom rada u tom smislu je ogroman i pitanje je ima li ona dovoljno kapaciteta da se uhvati u koštac s tim kompleksnim sektorom nove ekonomije u kojem je jako puno sivih zona”, upozorava Butković.

Da će inspektori imati pune ruke posla govore i podaci o povredama u području rada putem digitalnih radnih platformi koji su utvrđeni u prvih šest mjeseci ove godine.

Iz Državnog inspektorata kažu da su u tom periodu obavili 95 inspekcijskih nadzora te utvrdili čak 75 prekršaja.

U istom periodu 2023., kada na snazi nisu bile odredbe zakona koje reguliraju tu vrstu rada, inspektori su u 259 obavljenih nadzora utvrdili 84 prekršaja.

Ti podaci nedvosmisleno govore da se nastavio nered u segmentu u kojem su najčešće zaposleni strani radnici u Hrvatskoj.