„Inovativnosti predstavlja ključno područje u kojem Hrvatska ima potencijal, priliku i mogućnost za komuniciranje svoje specifičnosti, jačanje imidža zemlje i izgradnju nacionalnog identiteta. Nažalost, inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske. Krajnje je vrijeme da iskoristimo hrvatsku meku moć i svijetu ispričamo priču o njezinom tradicionalnom izumiteljskom duhu, inovatorima i inovacijama koje su promijenile svijet te snažnom inovacijskom potencijalu kojeg predvode suvremene tehnološke inovacije, ujedno i perjanice hrvatskog gospodarstva.“ – istaknula je Doris Vukšić, autorica knjige.
Doris Vukšić već deset godina bavi se upravljanjem odnosa s javnošću i komunikacijom inovativnih projekata. Doktorirala je komunikacijske znanosti na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Komunikologija, iz područja društvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. U agenciji HAMAG-BICRO koordinira komunikacijske aktivnosti u ulozi PR-a, radi kao komunikacijski korespondent Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj te komunikacijski stručnjak na tri europska projekta za znanost i inovacije.
Nedovoljna prepoznatljivosti hrvatske inovativnosti ogleda se u nepostojanju strateškog i sustavnog komunikacijskog pristupa pri kreiranju imidža i brendiranja zemlje, nepostojanju nacionalne komunikacijske strategije, neusklađenosti i slaboj koordinaciji komunikacijskih poruka koje se šalju u svijet te izostanku diplomatskog lobiranja za ulagačke poslove, privlačenje investicija i stranog kapitala. S ekonomskog aspekta, manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti, stavljaju uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva.
Knjiga nedvojbeno ukazuje kako Hrvatska, da bi naglasila svoju izvornost, jedinstvenost i autentičnost, mora jačati svoj imidž inovativne zemlje na temelju tri ključna područja - izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te snažnog inovacijskog potencijala.
Autorica posebno ističe 2020. godinu kao najbolju godinu za hrvatsku tehnološku scenu. Infobip je postao prvi hrvatski “jednorog”, odnosno tvrtka s procijenjenom vrijednosti na više od milijardu dolara zahvaljujući stranom ulaganju od 200 milijuna dolara, Nanobit je prodan švedskoj Stillfront grupi za 148 milijuna dolara, Porsche i Infinum pokrenuli su tvrtku Porsche Digital Croatia u koju će uložiti 10 milijuna eura i zaposliti preko 100 ljudi, Microblink je privukao investiciju od 60 milijun dolara, Agrivi su osigurali investiciju od 30,2 milijuna kuna… Nastavak uspješnih ulaganja i u 2021. godini, poput Photomatha koji je prošli tjedan osigurao dodatnih 23 milijuna dolara investicije, pokazuje kako hrvatska industrija visoke tehnologije hrabro grabi naprijed.
Osim teorijskih aspekata, znanstvenog doprinosa temi i dobre prakse ostalih zemalja, knjiga daje pregled praktičnih preporuka korištenja inovativnosti u brendiranju zemlje; Svijetu je potrebno komunicirati jedinstvenu poruku o Hrvatskoj koja će, osim tradicionalnih diplomatskih aktivnosti i fokusiranja na turizam, obuhvatiti i područje inovativnosti, bilo kroz jačanje promocijskih ili gospodarskih aktivnosti. Podizanjem svjesnosti javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima, Hrvatska može postati domovina svojevrsnog izumiteljskog talenta, a stvaranjem povoljnog poduzetničkog okruženja, priljeva rizičnog kapitala te otvorenosti prema pametnim rješenjima – i zemlja u koju će investitori rado ulagati.
