Đikić: Da Imamo Imunološki zavod, mogli bismo napraviti i cjepivo za koronavirus

To im omogućuje da u Hrvatskoj studiraju bolest covid-19 i da se uključe u brojne istraživačke projekte širom svijeta.

"Posebno je to vrijedno za istraživanje novih lijekova ili metoda sprečavanja ulaska ili umnažanja virusa u stanicama", kaže znanstvenik.

Smatra da je malo vjerojatno da se virus CoV2 iz Hrvatske značajno razlikuje od virusa koji su izolirani u drugim zemljama pa najvjerojatnije neće biti toliko važan za stvaranje cjepiva koja su već u odmakloj fazi i neka već u kliničkim ispitivanjima. Ističe da je cilj cjepiva koje se nastoji dobiti to da bude specifično za CoV2, ali i univerzalno za sve podtipove virusa CoV2 izolirane diljem svijeta.

"Sva dosadašnja cjepiva koja su već pripremljena ciljano djeluju na zajedničke antigene za CoV2. Čim je objavljen genom novog virusa CoV2 te su izolirani prvi virusi u siječnju u Kini i Australiji, počele su pripreme za stvaranje novog cjepiva. Unutar samo 42 dana već su izabrani i pripremljeni antigeni za proizvodnju cjepiva", objašnjava Đikić za tportal.

No cjepivo se ne može dobiti u bilo kakvom laboratoriju. Đikić napominje da je proizvodnja cjepiva vrlo zahtjevno područje te je neophodna vrhunska tehnologija za proizvodnju i prijenos antigena na siguran način u ljudski organizam.

"Danas postoji dosta velik broj metoda koje su se prije koristile za uspješnu proizvodnju cjepiva i one se sada koriste za cjepivo za CoV2", navodi Đikić te ističe da su zbog velikog angažmana znanstvenika na sveučilištima, u institutima, biotehnološkim i farmaceutskim kompanijama postignuti veliki uspjesi, tako da imamo oko 40 cjepiva koja su već pripremljena ili u završnim fazama priprema, a među njima šest je već uključeno u klinička ispitivanja.

Rekao je kako sve medijske najave o cjepivu za nekoliko mjeseci treba promatrati s dozom sumnje. Kaže da je sigurno da danas imamo Imunološki zavod imali bismo i realnu mogućnost sudjelovati u stvaranju novog cjepiva za CoV2 s tehnologijama iz Hrvatske.

"Vjerujem da su mnogi znanstvenici, stručnjaci, ali i šira javnost pogođeni ne samo činjenicom da smo gotovo potpuno ugasili i uništili Imunološki zavod u Hrvatskoj, nego još više načinom na koji je to napravljeno: potpunom nebrigom i čak ponekad aktivnim radom urušavanja takve institucije", smatra Đikić te dodaje da je očigledna politička odgovornost na svim razinama.