GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dalić: Todoriću nije bilo ni na kraj pameti da mu nećemo odobriti pozajmicu od 300 milijuna eura

Dalić: Todoriću nije bilo ni na kraj pameti da mu nećemo odobriti pozajmicu od 300 milijuna eura
INTERVJU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.10.2018 / 09:07
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
INTERVJU - Povodom izdavanja knjige 'Slom ortačkog kapitalizma' o procesu koji je doveo do odlaska Ivice Todorića iz Agrokora, bivša potrpedsjednica Vlade Martina Dalić dala je intervju Jutarnjem listu u kojem govori o dramatičnim trenucima propasti najvećeg hrvatskog koncerna.

Nakon svega što se dogodilo važno joj je da njen pogled na proces dođe do javnosti bez posrednika, zato je napisala knjigu i zato je danas i otvorena za pitanja koja bi inače pokušala izbjeći. Ne kani komentirati sudsku odluku o Todorićevu izručenju. U nastavku prenosimo dio intervjua iz Jutarnjeg lista.

Visoki trgovački sud upravo je potvrdio nagodbu. Možemo li to smatrati svojevrsnim vrhuncem cijelog procesa nakon kojega bi moglo uslijediti postupno smirivanje tenzija?

Pravomoćnost nagodbe potvrđuje da je proces izvanredne uprave uspio. Uspio je proces u kojem je sačuvano poslovanje i radna mjesta u Agrokoru koji je prije 18 mjeseci bio u bankrotu, spriječeno prelijevanje krize na ostatak gospodarstva, a vjerovnici su se u fer i profesionalno vođenom procesu dogovorili o naplati dugova koje je nagomilao bivši vlasnik. Mogli su to učiniti upravo zato što je u procesu izvanredne uprave očuvana i vrijednost za naplatu tih dugova. Uspjeh ovog procesa pokazuje da se i Hrvatska može uspješno nositi s najsloženijim gospodarskim problemima ako dosljedno primjenjuje i poštuje međunarodno prepoznate standarde i pravila. A upravo su oni ugrađeni kako u zakon po kojem je vođen ovaj postupak, tako i u provedu izvanredne uprave. Osobno nikada nisam sumnjala u uspjeh ovog procesa i željela bih iskoristiti priliku i zahvaliti svima koji su pridonijeli njegovu uspjehu.

Smatrate li da će to, uz detalje koje otkrivate u knjizi, a ima ih dosta, umanjiti percepciju dijela javnosti da se “skupilo društvo ortaka koje si namješta poslove”? Ili će ti pritisci, na vas i tim koji je postavio temelje za donošenje nagodbe, trajati sve dok nagodba ne bude u potpunosti implementirana?

Mislim da taj slijed događaja može tako izgledati samo ako smatrate da članovi Vlade, samo zato što su članovi Vlade, niti što znaju raditi, niti što rade, niti imaju ikakve odgovornosti prema dužnosti koju obavljaju. Nikada u Vladi nije postojala neka tajna skupina, urota, namještanje poslovanje ili slična laž koju je radi opravdavanja sebe i svojih promašaja izmislio Ivica Todorić. To što su Ivica Todorić i njemu slični obrazac svog ponašanja pokušavali prišiti svima oko sebe i u tome su bili spremni izmisliti i širiti bilo koju laž, nije uspjelo i neće uspjeti. Slomilo se upravo na nedvosmislenom odbijanju ortakluka i odbijanju da mu Vlada iz novca poreznih obveznika osigura pozajmicu od 300 milijuna eura na koju ni po čemu nije imao pravo. Slomilo se upravo na nepostojanju ortačkog mentaliteta kod najodgovornijih ljudi tadašnje Vlade, među kojima sam bila i ja.

Vlada kojoj sam ja bila potpredsjednik jest reagirala i stvorila uvjete za odvijanje procesa koji je zaustavio prijeteću katastrofu, sačuvao desetine tisuća radnih mjesta, desetine tisuća egzistencija širom Hrvatske, održao na životu stotine tvrtki, očuvao proračunske prihode i cijelu tu krizu priveo kraju bez troška za porezne obveznike. I kao što danas svi mogu vidjeti - uspio. Ako je to razlog za napade, onda ja tu više ništa ne mogu učiniti.

Naslov knjige je “Slom ortačkog kapitalizma”. Mnogi vaši protivnici cijeli su proces proglasili velikom pobjedom ortaštva i ortačkog kapitalizma. Mislite li da ćete ih ovom knjigom uspjeti razuvjeriti?

Mnogo je toga što su ti moji protivnici izmišljali tijekom ovog procesa i sve se to redom pokazalo neistinom. Sve do točke da je USKOK pregledavao stotine stranica dokumentacije i tisuće mailova. I pokazalo se ono što sam rekla u svibnju, nisam kriva. A knjiga se zove ‘Slom ortačkog kapitalizma’ jer se u procesu razrješavanja posljedica krize u Agrokoru dogodilo upravo to. Svima vidljiv slom pretpostavljene povezanosti politike i tajkuna sa svim posljedicama koje takva odluka nosi uključujući i pokušaje tajkuna da to sve sruše i zaustave. Pa nisu se sve te konstrukcije o izvanrednoj upravi, sva ta izmišljanja o meni i blaćenja događala sama po sebi. Ali činjenice su činjenice. One kažu da Vlada koje sam ja bila član nije olako moćnom tajkunu dala pozajmicu na teret poreznih obveznika za koju je on mislio da ima prirodno pravo.

Druga je činjenica da je zakon, čiji je prijedlog nastao pod mojim vodstvom i instrukcijama kao tadašnje potpredsjednice Vlade, ponudio stečajni mehanizam koji je očuvao poslovanje za vrijeme dogovora vjerovnika o načinu naplate Agrokorovih dugova. Ponudio je postupak za ono što je u Hrvatskoj do sada bilo gotovo nemoguće, očuvanje poslovanja i radnih mjesta dok traje de facto stečaj odnosno naplata vjerovnika.

Treća nepobitna činjenica je da spašavanje Agrokora nisu platili porezni obveznici. To se baš ne događa svaki dan. U svijetu ima mnogo primjera kada su porezni obveznici i te kako platili ceh u operacijama spašavanja velikih kompanija. Ali sve zajedno pokazuje da postupanje sukladno tržišnim načelima i jednaka pravila za sve daje društvu puno bolje rezultate od dogovaranja i političkog biranja tko zaslužuje potporu a tko ne - što je bit ortačkog kapitalizma.

Ova je knjiga nastala da iznese i zapiše činjenice o ovim događajima koji su kroz dulje vrijeme zaokupljali medijski i javni prostor. Ona naravno nije sveobuhvatna analiza fenomena ortačkog kapitalizma, time će se baviti drugi. Međutim, to nije bila moja glavna ambicija. Svatko će o ovome donijeti svoj sud, a činjenice su trajne i samo jedne uključujući i onu da je ostvaren velik pozitivan rezultat za ekonomiju i društvo.

Zakon o Vladi kaže da se povremena Vladina radna tijela osnivaju odlukom kojom se utvrđuje njihova zadaća i sastav. Je li postojala takva odluka?

I ovo je pitanje iz perspektive današnjeg vremena. Ja bih jako voljela da je bilo vremena i mogućnosti za osnivanje radnog tijela, definiranje njegovih zadaća, utvrđivanje poslovnika, izbor tajnika, održavanje formaliziranih sastanaka na kojima netko nešto birokratski izvješćuje. Na žalost tog vremena nije bilo. Niti je postojala namjera da se Vlada bavi Agrokorom kao takvim i njegovim unutarnjim problemima. On je bio i jest privatna kompanija i njegove je probleme trebala rješavati Uprava i vlasnik, a ne neko radno tijelo Vlade. Ponavljam, to je bio plan A. To što vlasnik i Uprava te probleme nisu znali rješavati pa su njihove greške zaprijetile stabilnosti dobrog dijela gospodarstva i financijskog sustava je točka na kojoj su se ovim problemom počeli baviti ministri, potpredsjednici, predsjednik Vlade i tadašnji predsjednik Sabora. I to tako da pokušaju razumjeti koje i kakve posljedice problemi Agrokora mogu izazvati za ostatak gospodarstva i kako se s time nositi.

To je bila naša briga i odgovornost. Štoviše, mi nismo niti željeli niti smjeli učiniti ništa čime bismo dodatno uznemirili tržišta i otežali posao upravi i tadašnjem vlasniku. Molim vas, pokušajte zamisliti kako biste vi kao mediji prenijeli vijest da je Vlada osnovala radno tijelo - za praćenje problema u Agrokoru, kako bi reagirala tržišta, bankari, dobavljači? Pa Agrokor bi bio u blokadi za pet minuta. U to je vrijeme bilo pitanje dana kada će početi blokade Agrokorova računa. Zato smo nastojali raditi u diskreciji i nismo se time javno hvalili. Međutim, podsjećam, ja sam tijekom ožujka na konferenciji za tisak potvrdila da pripremamo zakon, pa niti ta činjenica baš nije bila tajna. Vlada problem Agrokora na svom stolu nije željela. Ja ga tisuću posto nisam željela.

Možemo li cijeli model suradnje niza vlada i Agrokora okarakterizirati kao prevaru demokratskog sustava, pa time i kao prevaru građana?

Ono što ja mogu reći je da Vlada čiji sam ja bila član na takvu eventualnu prevaru nije pristala. Kada se Todorić najavio kod predsjednika Vlade i obrazložio da treba pozajmicu od 300 milijuna eura ili će Agrokor u stečaj, nije mu bilo niti na kraj pameti da takvu pozajmicu ne može dobiti, da za to nema nikakve osnove. Više puta je tijekom tog sastanka svima nama u lice rekao “ja sam odgovoran, ali vi ćete biti krivi”.

Ideja dogovornog kapitalizma, ortačkog mentaliteta njemu je bila sasvim prirodna. Uopće mu nije padalo na um da ima nekih ljudi koji nisu dio interesnih grupa, klanova i koji funkcioniranje gospodarstva vide na sasvim drugi način. A ja sam ga sigurno vidjela na drugi način. U tržišnom gospodarstvu poduzetnik koji se doveo u stečaj, kroz stečaj mora proći kao i svi drugi. Pa tako i Ivica Todorić. U tom se stečaju vjerovnici naplaćuju iz njegove imovine, jer izvanredna uprava je specifičan stečajni postupak za sistemski važna poduzeća. Ako itko u to još sumnja neka pogleda odluke Vijeća EU, odluke suda u Londonu, New Yorku, Švicarskoj.

Koliko je to izazvalo njegova bijesa i bijesa njemu sličnih prema ljudima za koje vjeruje da su odgovorni što nije udovoljeno njegovu zahtjevu pratimo već dulje vrijeme. Međutim, ta borba između dogovornog rješavanja problema i poštivanja tržišnih načela i mehanizama u nas traje već jako dugo. Pokazuje koliko je naš socijalistički mentalitet još uvijek živ. Ja mislim da je način rješavanja krize u Agrokoru i nagodba vjerovnika na velikom primjeru pokazala da poštivanje tržišnih mehanizama i primjena jednakih pravila na sve donosi i gospodarstvu i društvu velike koristi.

A da je bilo primjera te suradnje koju spominjete, vjerojatno je. U knjizi se opisuje nekoliko takvih slučajeva, na primjer, slučaj ulaganja Agrokora u kapital Tesla banke koja je bila politički projekt Milorada Pupovca i čiji je on bio predsjednik Nadzornog odbora, i neki drugi.

Tagovi: Martina Dalić, Ivica Todorić, Agrokor, ortački kapitalizam, Lex Agrokor, Ante Ramljak, Andrej Plenković
PROČITAJ I OVO
Luka Koper sa značajnim padom pretovara i prihoda zbog pandemije
OŠTAR PAD
Luka Koper sa značajnim padom pretovara i prihoda zbog pandemije

KOPER - Slovenska kompanija Luka Koper zabilježila je u prvih devet mjeseci ove godine pad prekrcaja tereta za 16 posto, a prihod u visini 155 milijuna eura za 11 posto je manji nego u istom razdoblju lani.

Butković: Veliki infrastrukturni radovi napreduju prema planu unatoč covidu
RADOVI
Butković: Veliki infrastrukturni radovi napreduju prema planu unatoč covidu
ZAGREB - Veliki infrastrukturni radovi u Hrvatskoj poput pelješkog mosta, istarskog ipsilona i autocestovnog koridora 5c odvijaju se nesmetano unatoč epidemiji koronavirusa, poručio je u petak ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
HGK ukida članarine za tvrtke kojima je ograničeno poslovanje
ČLANARINE
HGK ukida članarine za tvrtke kojima je ograničeno poslovanje
ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora donijela je Odluku da se, prema posljednjem paketu mjera za suzbijanje zaraze od 28. studenoga, privremeno ukida obveza plaćanja članarine za djelatnosti obuhvaćene odlukom. Odluka HGK primjenjuje se od 1. studenoga i vrijedi do 31. prosinca.
Delta Air Lines i Alitalia uvode testiranje radi letova bez karantene
TESTIRANJA
Delta Air Lines i Alitalia uvode testiranje radi letova bez karantene
NEW YORK - Američki avioprijevoznik Delta Air Lines i talijanska Alitalia najavili su letove između SAD-a i Europe koji bi zahvaljujući novim protokolima testiranja isključivali obavezu karantene i opasnost zaraze covidom 19.
Milena Vušak ulazi u Upravu Kraša
KARIJERE
Milena Vušak ulazi u Upravu Kraša
ZAGREB – Na današnjoj izvanrednoj sjednici Nadzornog odbora Kraša imenovana je nova članica Uprave Milena Vušak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE