Cimos: Cjelodnevni štrajk i prodaja tvornica u Senožečama i Vuzenici

Tvornice u Senožečama i Vuzenici trebale su biti prodane, a prihod je bio namijenjen za vraćanje dijela dugova čija je otplata privremeno zamrznuta.

Zaoštrava se sindikalna borba u koparskom Cimosu, koji je u vlasništvu njemačkog financijskog fonda Mutares, čije dionice kotiraju na Frankfurtskoj burzi. Nakon rujanskog dvosatnog štrajka upozorenja u pogonima Vuzenica i Senožeče, koji je rezultat neuspješnih pregovora o povećanju plaća proteklih mjeseci, danas će se održati cjelodnevni štrajk. Odvijat će se u sve tri smjene – jutarnjoj, popodnevnoj i noćnoj.

Kako je za Dnevnik pojasnio Aleš Hoge, predsjednik Sindikata metalske i elektroindustrije Slovenije (SKEI) za Kraško-Notranjsku i Obalu, radnici od uprave Cimosa zahtijevaju hitno raskid raskinutog društvenog ugovora, zaključenje dogovora da minimalna osnovna plaća bude jednaka minimalnoj plaći do kraja 2024. godine, razmjerno povećanje ostalih osnovnih plaća, pri čemu je potrebno dogovoriti kada će se plaće povećati do kraja prvog kvartala iduće godine. najkasnije. Od oko 500 radnika, koliko ih Cimos grupa još uvijek zapošljava u Sloveniji, gotovo polovica prima plaću nižu od minimalne ili dodatak na minimalnu plaću.

Osim toga, zaposlenici traže da se dolazak na štrajk plati te da se poslodavac obveže da će u suradnji s radničkim vijećem održati sastanke za radnike na kojima će se zaposlenicima predstaviti vizija tvrtke za 2025. godinu, dodao je Hoge. Kako se neslužbeno doznaje, uprava Cimosa već je obavijestila sindikat da neće isplaćivati naknade radnicima tijekom štrajka, obrazlažući takvu odluku činjenicom da štrajkaški zahtjev ne sadrži teže povrede radničkih prava. Teško je očekivati da će Cimosova vizija za iduću godinu uskoro biti predstavljena zaposlenicima. U ovom bi slučaju uprava Cimosa konačno trebala otkriti karte radnicima - da će preseliti proizvodnju iz Slovenije, što smo prije nekoliko mjeseci otkrili u Dnevniku. Prema našim izvorima, čelništvo Cimosa takve je informacije zaposlenicima označilo neistinitima. Ali podaci su stvarni!

Prema posljednjim informacijama iz bankarskih izvora, Cimos će preseliti proizvodnju iz Senožeča u Gradačec, gdje ima tvornicu, a proizvodnju ljevaonice u Vuzenici u Kikindu, gdje u sklopu tvrtke kćeri kontrolira golemu ljevaonicu koja u najbolja vremena zapošljavala tri tisuće radnika. Prodaje se nekretnina u Senožečama s pripadajućom tvornicom, ukupne vrijednosti oko pet milijuna eura. Isto vrijedi i za nekretninu i tvornicu u Vuzenici, a osim toga prodat će se i nekretnina koja se nalazi u Semedeli u Kopru. Hipoteke na tim nekretninama upisale su banke vjerovnice i Slovenski državni holding, koji je potraživanja prema Cimosu naslijedio od Društva za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB), nakon njegovog raspada. Financijski vjerovnici imaju upisana založna prava i na proizvodnoj opremi koja bi trebala biti preseljena u Gradačac ili Kikindu.

Prošle i ove godine Cimosu je otpalo nekoliko rata od oko 30 milijuna kredita koje moraju vratiti Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), Novoj KBM i SDH. Proljetos je koprska tvrtka s tim vjerovnicima sklopila sporazum o obustavi servisiranja kredita. Dogovor o tome kada će Cimos vratiti kredit još nije sklopljen. Prema neslužbenim informacijama, Cimos navodno predlaže da se dio kredita vrati iduće godine, nakon prodaje nekretnina koje još posjeduje u Sloveniji, nakon što je mnoge od njih bivši vlasnik, talijanski financijski fond, već prodao. Palladio Finanziaria. Ostatak duga od oko 30 milijuna Cimos bi trebao vratiti do 2030. godine. Osim tog duga, Cimos još duguje deset milijuna eura još nekoliko banaka te Međunarodnoj financijskoj korporaciji (IFC), koja je dio Svjetske banke.

Prema neslužbenim podacima, Cimos bi odnedavno mogao biti čak i nelikvidan. Na upit koji smo u rujnu uputili Cimosu kako komentiraju da bi prema odredbama stečajnog zakona mogli biti insolventni, iz Cimosa su odgovorili da je njihova financijska situacija, kao i cjelokupne autoindustrije, izazovna, ali imaju podrška jakog vlasnika, koji je u dokapitalizaciji i razgovorima sa svim dionicima kako bi se nastavilo normalno poslovanje. Nije poznato jesu li otklonili moguću nelikvidnost jer na to i još nekoliko pitanja u Cimosu jučer do zaključenja redakcije nisu dobili odgovor.

Na prošlogodišnje godišnje izvješće o poslovanju revizori revizorske kuće Deloitte izrekli su mišljenje s rezervom. Razlog ovakvom mišljenju je nepostojanje umanjenja vrijednosti potraživanja od podružnice hrvatske tvrtke PPC Buzet u iznosu od gotovo 39 milijuna eura u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

Prema procjeni revizora, koji su u obzir uzeli očekivane buduće financijske tijekove PJP Buzet, postoji rizik da Cimos neće dobiti naplatu ovih potraživanja. Kad bi se ta potraživanja u Cimosu oduzela, ionako nizak ukupni kapital, koji je krajem prošle godine pao na 923.000, postao bi duboko negativan. Uzimajući u obzir bilančnu vrijednost, negativan kapital u određenom iznosu znači da u slučaju stečaja ne bi bilo dovoljno sredstava za namirenje vjerovnika. Cimos je u godišnjem izvješću naveo da potraživanja slabe oblikovanjem njihova vrijednosnog usklađenja prema starosti, kao i pojedinačnom procjenom.