"Na početku godine, predvidjeli smo porast od 9 posto stečajeva na globalnoj razini za 2024. godinu", izjavljuje Michael Kolb, član uprave Acredia.
"Međutim, situacija sa insolventnošću je znatno eskalirala, zbog čega smo morali promijeniti našu prognozu na porast od 11 posto."
Prema najnovijem istraživanju Acredije, u suradnji sa Allianz Tradeom, broj insolventnih tvrtki u Hrvatskoj porast će za 16 posto ove godine. Samo u prvih osam mjeseci, 3.301 tvrtka podnijela je zahtjev za stečaj, što je više u usporedbi s 2.842 tvrtke u istom razdoblju 2023. godine.
"Turizam, koji čini gotovo jednu petinu hrvatskog BDP-a, ostaje osjetljiv na vanjske šokove, poput rata u Ukrajini", ističe Kolb. "Istovremeno, globalne ekonomske nesigurnosti dovode do pada potražnje." Posebno su pogođeni maloprodaja, građevinarstvo i proizvodna industrija. Međutim, u Acrediji očekuju da će se stopa insolventnosti stabilizirati do 2025., a ulaganja iz EU fondova mogla bi ponovno pokrenuti gospodarski rast.
Na međunarodnoj razini, predviđa se povećanje globalnih bankrota od 11 posto u 2024., s 14 posto u EU-u. Do 2025. godine, globalna insolventnost tvrtki mogla bi porasti za dodatna 2 posto, dok se u EU-u očekuje pad od 5 posto. Globalni oporavak ne očekuje se prije 2026. godine.
Ove godine, najveći porast insolventnosti zabilježen je u Kanadi (+39 posto), Singapuru (+39 posto), i Brazilu (+33 posto). U Europi prednjače Nizozemska (+35 posto), Irska (+33 posto), Švedska (+29 posto) i Grčka (+27 posto). Za Njemačku, jednog od ključnih izvoznih partnera Hrvatske, predviđa se porast od 25 posto ove godine. U 2025. godini očekuje se da će Njemačka (+4 posto), uz Italiju (+4 posto), Portugal (+8 posto), Grčku (+8 posto), Rumunjsku (+3 posto) i Španjolsku (+1 posto), biti među rijetkim zemljama EU-u u kojima će broj bankrota tvrtki i dalje rasti.
"Neočekivan nagli porast insolventnosti tvrtki rezultat je slabe potražnje, geopolitičke nesigurnosti i nesrazmjernih uvjeta financiranja s jedne strane," ističe Kolb. "S druge strane, ovo je i dio normalizacije globalnog stanja insolventnosti.“
Globalno raste broj bankrota tvrtki, posebice u građevinskom sektoru, maloprodaji i uslužnim djelatnostima, a raste i ukupan iznos dugovanja. Ono što se ističe je rekordna razina bankrota velikih razmjera, pri čemu je posebno pogođena Zapadna Europa. To također povećava rizik od gubitka radnih mjesta. Do 2025. godine, oko 1.6 milijuna radnih mjesta u Europi i Sjevernoj Americi moglo bi biti ugroženo, što bi bila najviša razina u posljednjih deset godina.
Postoje pozitivne vijesti o inflaciji, koja se postupno približava ciljanoj stopi od 2 posto, što bi moglo omogućiti daljnje smanjenje kamatnih stopa od strane središnjih banaka. Postupno ublažavanje monetarne politike moglo bi olakšati poslovanje, ali to nije čarobno rješenje za tvrtke koje se bore s financijskim problemima.
"Niže kamatne stope smanjuju troškove zaduživanja i poboljšavaju novčani tok, ali ne rješavaju sve financijske izazove s kojima se tvrtke suočavaju.", kaže Kolb.
