Aladrović: Mjera kraćeg radnog tjedna za one s više od deset zaposlenih, po radniku do 2.000 kn

Kako je Josip Aladrović izjavio na poslovnom doručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), radna skupina u kojoj su predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca imala je već nekoliko sastanaka na kojima se mjera skraćenog radnog tjedna detaljno razrađivala, konsenzus je već postignut i do kraja tjedna trebale bi se definirati sve pretpostavke i kriteriji mjere, koja će idući tjedan biti predstavljena javnosti.

Njeno korištenje će biti moguće od 1. lipnja pa do kraja godine, a moći će je koristiti poslodavci s više od 10 zaposlenih, najavio je.

Kao razlog što u toj mjeri neće moći sudjelovati i tvrtke s manje zaposlenih, Aladrović navodi vrlo tešku kontrolu te mjere, apostrofirajući da se mjera prvenstveno i odnosi na veće tvrtke.

S obzirom da mikropoduzetnici čine oko 90 posto korisnika potpora za očuvanje radnih mjesta, koje su isplaćivale za prethodne mjesece, Aladrović kaže da će se misliti i na njih te naći način kako ih obuhvatiti nekom mjerom.

Ministar napominje i da će svi koji su u lipnju izuzeti iz mjera za očuvanje radnih mjesta, a imaju generalne pretpostavke za ovu mjeru, moći je koristiti, no naravno, s druge strane, oni koji bi imali pravo na obje, ne mogu istovremeno obje i koristiti.

Cilj mjere je zaštititi one radne sate odnosno dane radnika kada oni ne mogu raditi u punom kapacitetu zbog objektivnih okolnosti, poput pada narudžbi, te na taj način ostaviti mogućnost poslodavcu da zadrži svoju radnu snagu, pojašnjava Aladrović i podsjeća da se mjera financira zajmom kroz SURE program Europske komisije.

Još se rade projekcije koliko bi mjera ukupno mogla stajati do kraja godine, a u trenutnom radnom prijedlogu mjere financiranje po radniku iznosi do 2.000 kuna, kazao je.

Pojašnjava da će se visina potpore razmjerno računati, od 10 do 50 posto od 4.000 kuna, koliko je do sada iznosila potpora za očuvanje radnih mjesta, pri čemu bi se maksimalne 2.000 kuna isplaćivalo na temelju 50 posto neiskorištenog radnog vremena.

Za potpore za očuvanje radnih mjesta bit će utrošeno do 9,5 milijardi kuna

Za mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta ukupno će biti utrošeno između 8,8 i 9,5 milijardi kuna, što obuhvaća isplate za ožujak, travanj, svibanj i lipanj, uključujući i uplatu doprinosa za drugi stup, uz nenaplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izvijestio je Aladrović.

Inače, potpora za ožujak po radniku je iznosila 3.250 kuna neto, za travanj i svibanj po 4.000 kuna, kao i za lipanj, u kojem je mjera sužena samo na najpogođenije sektore, koji su mjesec ranije imali najmanje pad prihoda od 50 posto na godišnjoj razini, pri čemu Aladrović spominje hotelijerstvo, ugostiteljstvo, prijevoz putnika, kao i organizaciju sportskih, kulturnih i ostalih događanja.

Kada je riječ o potporama za očuvanje radnih mjesta, u najvećem obujmu su korištene u travnju, s obzirom da je tijekom cijelog mjeseca gospodarstvo u velikoj mjeri bilo zatvoreno. U travnju je tu potporu zatražilo 98,5 tisuća poslodavaca za 559 tisuća radnika, a isplaćeno je 2,2 milijarde kuna potpora.

Aladrović ističe i nastavak pozitivnih trendova u lipnju kada je u pitanju broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji je od kraja svibnja do 12. lipnja porastao za 11,2 tisuće.

Od 1. srpnja ponovno potpore za samozapošljavanje

Najavio je i da će potpore HZZ-a za samozapošljavanje biti vrlo brzo dostupne, plan je od 1. srpnja.

Naime, mjera je bila privremeno obustavljena jer su se morala namaknuti sredstva za potpore za očuvanje radnih mjesta uslijed koronakrize, a Aladrović ocjenuje da bi u takvim neizvjesnim okolnostima bilo pomalo i čudno provoditi takvu mjeru.

Na konstataciju iz rasprave sudionika skupa da je situacija s pandemijom covid-19 mnoge primorala na rad od kuće, koji se u mnogo slučajeva pokazao i kao dobro rješenje, Aladrović je rekao da je dobro da smo osvijestili koliko je to moguće pa i jednostavnije, efikasnije i povoljnije za poslodavca.

Smatra da je Zakon o radu, koji regulira i rad od kuće, zastario i ne odgovara potrebama tržišta rada te da je njegova promjena nužna, i to u što kraćem razdoblju.

"U jednom trenutku, ukoliko ga ne izmijenimo u korist efikasnosti, produktivnosti i lakšeg poslovnog okruženja, imati ćemo ozbiljan problem konkurentnosti u gospodarstvu. To je nešto što se mora učiniti čim prije", istaknuo je Aladrović.

Izvršna direktorica AmCham Hrvatska Andrea Doko Jelušić ocijenila je da je Vlada mjere za pomoć gospodarstvu uslijed koronakrize provela brzo, što je bilo izuzetno važno za gospodarske subjekte koji su se našli u problemima.

Vlada je uvažila dio mjera koje je predložio AmCham, neke i nije, poput uvođenja instituta čekanja na rad, kao i davanja potpora za očuvanje radnih mjesta neprofitnim ustanovama privatnih osnivača, rekla je.

No, u konačnici, smatra da su se mjere pokazale učinkovitima, a pohvaljuje i mjeru skraćenog radnog tjedna, koja bi velikom dijelu gospodarstva pružiti određenu sigurnost do kraja godine te omogućiti zadržavanje radnika.