GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Žmegač primljen u HAZU, Goldstein i Dika ne

Žmegač primljen u HAZU, Goldstein i  Dika ne
HAZU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.05.2012 / 23:06
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) od večeras ima 36 novih članova - 18 redovitih članova, osam dopisnih članova i deset članova suradnika koje su hrvatski akademici tajnim glasanjem izabrali na večerašnjoj izbornoj skupštini na kojoj su potvrdili i reizbor četiri člana suradnika.
Pravo izbora novih članova imalo je 129 redovitih članova, ali zbog osobnih razloga i bolesti nekoliko akademika već neko vrijeme ne može sudjelovati u radu Akademije, tako da su novi članovi trebali dobiti 62 glasa da bi bili izabrani u Akademiju. Na izbornu skupštinu odazvalo se 105 akademika koji su tako odlučili da Akademija od večeras ima 147 redovitih članova.

Novi akademici u Razredu za društvene znanosti su: Gordan Družić koji je dobio 76 glasova, Davor Krapac 66 glasova i Nenad Vekarić 78 glasova.

U Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti novi akademici su Andrej Dujella (97 glasova), Vitomir Šunjić (88 glasova) i Dario Vretenar (82 glasa).

Razred za prirodne znanosti od večeras ima jednu novu akademkinju - Ivanu Weygand Đurašević koja je dobila 93 glasa i trojicu novih akademika Vladimira Bermaneca (93 glasa), Mladena Juračića (87 glasova) i Igora Anića (70 glasova).

Novi akademici u Razredu za medicinske znanosti su Josip Madić (94 glasa) i Davor Miličić (80 glasova), a u Razredu za filološke znanosti Goran Filipi (95 glasova) i Ranko Matasović (93 glasa).

Razred za književnost ima trojicu novih akademika a to su Viktor Žmegač koji je dobio 90 glasova, Boris Senker 93 glasa i Zoran Kravar 77 glasova, a Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju jednoga novog akademika - Stanislava Tuksara koji je dobio 94 glasa.

Akademici su s velikim brojem glasova - u rasponu od 97 do 100 glasova izabrali osam novih dopisnih članova. To su Mladen Bestvina, Stevo Julius, Lojze Lebič, Ante Munjiza, Marko Mušič, Svante Pääbo, Mario Suško i Ignacij Voje.

Izabrani su i novi članovi suradnici - Nenad Moačanin u Razreda za društvene znanosti, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Tomislav Cvitaš, u Razredu za medicinske znanosti Željko Cvetnić, Mirna Šitum i Alemka Markotić, u Razredu za filološke znanosti Silvana Vranić i Darija Gabrić-Bagarić. Novi članovi suradnici Razreda za likovne umjetnosti su Kuzma Kovačić i Kažimir Hraste, a u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju novi član suradnik je Berislav Šipuš.

Za člana suradnika ponovno je izabrana Ljerka Schiffler u Razredu za društvene znanosti, Josip Balabanić u Razredu za prirodne znanosti, Ante Simonić u Razredu za medicinske znanosti te Josip Sečen u Razredu za tehničke znanosti.

Potreban broj glasova nisu dobili kandidati za redovite članove u Razredu za društvene znanosti Ivo Goldstein, koji je dobio 34 glasa i Mihajlo Dika, koji je dobio 46 glasova.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić najavio je da će novi članovi HAZU biti svečano proglašeni 12. lipnja ove godine.

U raspravi koja je prethodila glasanju potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić upozorio je da na nedopustivu praksu anonimnih pisama u hrvatskome društvu na koja se, smatra, HAZU ne bi smio osvrtati. Ukazao je i na opasnost da zbog anonimnih pisama, kako je rekao, postane važniji dojam od istine.

Akademik Josip Pečarić istaknuo je u raspravi da se u izvještajima ne smiju koristiti poluistine te da više značajnih povjesničara ima ozbiljne primjedbe na rad profesora Ive Goldsteina. Rekavši kako u svakom ozbiljnom pristupu treba spomenuti "drugu stranu medalje", akademik Pečarić spomenuo je nekoliko povjesničara među kojima su Miroslav Brandt, Neven Budak, Jure Krišto i Vladimir Geiger koji su, kako je rekao, imali primjedbe na Goldsteinov znanstveni rad i njegovo ophođenje s kolegama, pa su tako među ostalim ukazali na faktografske i metodičke greške, pretjerano publiciranje radova, "izmišljanje izvora". Spomenuo je da je Vladimir Geiger ocijenio da je Goldsteinova knjiga "Hrvatska 1918 - 2008". napisana "prema ideološkoj matrici, sklepana površno i na brzinu" zbog čega je, dodao je Pečarić, Goldstein osobno izvrijeđao Geigera.

Potom je tajnik Razreda za društvene znanosti akademik Tomislav Raukar pročitao pisma što su ih tomu razredu uputili akademik Josip Pečarić 24. travnja ove godine i profesor Ivo Goldstein dan kasnije. Pisma je pročitao bez komentara, a u pismu akademik Pečarić "pohvaljuje HAZU što u svoje redove prima najboljega hrvatskog povjesničara koji je dokazao genocidnost hrvatskoga naroda", dok u svojemu pismu profesor Goldstein upozorava da je "Pečarić izokrenuo činjenice".

Akademik Andrija Kaštelan ustvrdio je pak da je "presedan koji još nije vidio u 30 godina svoga članstva u HAZU da jedan kandidat piše pismo razredu za čije se članstvo kandidira prije izborne skupštine".

Zauzimajući se za načelo pravednosti akademik Petar Strčić ustvrdio je da profesor Ivo Goldstein ima sva zakonska prava da bude predložen za redovitoga člana HAZU, da je objavio više od 30 knjiga na više svjetskih jezika. Istaknuo je da je ono što je akademik Pečarić govorio o Ivi Goldsteinu samo mali dio te da treba gledati cjelinu jer će uvijek biti onih koji se ne slažu oko nekih pitanja.

Opetovao je da Razred za društvene znanosti ne bi podupro kandidaturu profesora Ive Goldsteina da on doista nema sva zakonska prava da bude redoviti član HAZU.

Tagovi: HAZU, Hrvatska akademoja znanosti i umjetnosti, Ivo Goldstein, Viktor Žmegač, Mihajlo Dika, Gordan Družić, Josip Pečarić, Miroslav Brandt, Neven Budak, Jakša Barbić, Davor Krapac
PROČITAJ I OVO
Vučković: Nakon sedam godina, raste proizvodnja mlijeka
MLIJEKO
Vučković: Nakon sedam godina, raste proizvodnja mlijeka
ZAGREB - Ministrica poljoprivrede Marija Vučković pohvalila se u petak rastom poljoprivredne proizvodnje, rastom izvoza i smanjenjem uvoza u prošloj godini, te rastom proizvodnje mlijeka u posljednjih osam mjeseci, prvi put nakon sedam godina.
Hrvatska na međunarodnom tržištu izdala obveznice vrijedne dvije milijarde eura
OBVEZNICE
Hrvatska na međunarodnom tržištu izdala obveznice vrijedne dvije milijarde eura
ZAGREB - Ministarstvo financija objavilo je u petak da je na međunarodnom tržištu kapitala realiziralo dvije tranše obveznica u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde eura, što je prvo zaduženje države obveznicama od početka godine.
Deveti uzastopni mjesec rasta vrijednosti udjela mirovinskih fondova
TREND
Deveti uzastopni mjesec rasta vrijednosti udjela mirovinskih fondova
ZAGREB - Na kraju siječnja 2021. vrijednost udjela (NAV) hrvatskih obveznih mirovinskih fondova iznosio je 120,24 milijarde kuna.
Azijska tržišta: Indeksi potonuli više od dva posto
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Indeksi potonuli više od dva posto
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama u petak cijene dionica zaronile na najniže razine u mjesec dana jer je ulagače uznemirio oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, nakon što su prinosi na američke državne obveznice dosegnuli najviše razine u godinu dana.
Wall Street oštro pao, tehnološki sektor pod pritiskom
OŠTAR PAD
Wall Street oštro pao, tehnološki sektor pod pritiskom
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi oštro pali, pri čemu je Nasdaq zabilježio najveći dnevni gubitak u četiri mjeseca, što je posljedica pritiska na tehnološki sektor nakon rasta prinosa na državne obveznice.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE