Žitarice: Koliko zemlje regije ovise o uvozu?

Prema najavama nadležnih, ni ostale zemlje Zapadnog Balkana ne treba da brinu, jer će i za njih biti dovoljno hrane, javlja RTS.

Od početka sukoba u Ukrajini, osim vodećih svjetskih izvoznika Rusije i Ukrajine, rampu na izvoz žitarica spustile su i Mađarska i Srbija. Srbija je obustavila i prodaju brašna i ulja u inostranstvu.

U prethodnom periodu na sastancima ministara poljoprivrede Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, dogovoreno je da izvoz neometano krene put tih država za količine koje su ugovorene prije stupanja zabrane na snagu.

- Godišnje potrebe Makedonije su oko 330.000 tona pšenice. Tokom prošle godine iz Srbije smo uvezli oko 65.000 tona pšenice i oko 54.000 tona kukuruza. Potrebe za brašnom su 160.000 tona, a u 2021. godini od Srbije smo kupili oko 35.000 tona. Ukupan uvoz hrane i životinja iz Srbije prošle godine bio 160 miliona evra, a životinjskih i biljnih masti i ulja blizu 34 miliona eura. Ova godina je turbulentna i ne možemo da damo preciznu informaciju koliki je tačno uvoz i koliko se troši, kaže Goran Georgievski, potpredsjednik Privrednih komora Sjeverne Makedonije.

Pšenicu i kukuruz Srbija prodaje u čitavom svijetu, dok gotovo 70 odsto izvoza brašna i ulja završava na tržištu zemalja regiona. Budući da postoje značajne zalihe osnovnih životnih namirnica, u Privrednoj komori Srbije zalažu se za uvođenje kvota za izvoz žitarica i ukidanje zabrane za gotove proizvode.

Predsjednik PKS Marko Čadež ističe da ta institucija predlaže da se, kada je u pitanju Zapadni Balkan, obezbijedi neometani izvoz proizvoda više obrade – brašna, ulja, šećera i onoga što imamo ne samo dovoljno za nas, nego i zalihe za izvoz.

- To se vrlo lako dâ pogledati koje su zalihe, koliko imamo čega da bismo mogli da odlučimo da li ćemo da izvozimo ili ne, objašnjava Čadež.

Bosna i Hercegovina je zavisna od uvoza. Godišnje troši 450.000 tona pšenice, 1.330.000 tona kukuruza, 200.000 tona ulja i 65.000 tona brašna. Znatne količine nabavljaju upravo u Srbiji, pa ih ohrabruju najave da će za region biti dovoljno hrane uprkos zabrani izvoza.

Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makoekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH naglašava da je prošle godine uvezeno oko 67.000 tona pšenice, 126.000 tona kukuruza, 50.000 tona brašna i 8.800 tona ulja.

- Republika Srpska ima 33 ugovora koje su naše firme iz BiH potpisale sa Srbijom i informacije govore da nikakvih problema neće biti oko realizacije tih ugovora, dodaje Komljenović.

Crna Gora je tokom 2021. iz Srbije uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 253 miliona eura, što je 42 odsto ukupnog uvoza. Čak 80 procenata žitarica i mlinarskih proizvoda i 70 procenata ulja na crnogorsko tržište stiže iz Srbije.

- Razgovaramo sa svim kolegama u regionu, poseban fokus je sa Srbijom. U komunikaciji smo sa ministrom i vladom, i imamo uvjeravanja da će ovog četvrtka biti donijeta odluka o ukidanju zabrane izvoza ka Crnoj Gori. S obzirom da to traje tri nedjelje, već dovodi u problem naše lance snabdijevanja i mi smo prinuđeni da razmatramo alternativna rješenja ako ne dođe do ukidanja ove zabrane, kaže Aleksandar Stijović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore.

Hrvatska proizvodi žitarica više nego što troši, pa je i sama izvoznik. Prošle godine ta članica Evropske unije uvezla je iz Srbije oko 12.000 tona kukuruza, 6.000 tone pšenice i 4.500 tona brašna što, kako kažu, nisu velike količine.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske Tugomir Majdak ističe da jedino značajno što je Hrvatska uvezla su sirova rafinisana ulja isključivo za potrebe inostranog tržišta, za regione gdje fabrika “Zvijezda” proizvodi ulja u većem dijelu za tržišta BiH, Slovenije, Crne Gore.