Zašto se kineski restorani, barovi i kafići najteže oporavljaju od krize?

I dok je 90% velikih državnih kompanija i industrijskih postrojenja pokrenula rad nakon produljenih praznika, isto se ne može reći sa srednja i manja poduzeća koja se sada bore sa smanjenom potražnjom, manjkom radnika i financijskim poteškoćama. Procjenjuje se da je tek polovica njih ponovno krenulo s radom, dok su mnogi već sada propali.

Velika državna poduzeća i industrijska postrojenja su imala prioritet u normalizaciji rada zaposlenika kako bi se ubrzao ekonomski oporavak. Srednja i manja poduzeća su, pak, i dalje na udaru preventivnih mjera pošto im lokalne vlasi onemogućavaju okupljanje većih skupina ljudi, a pri povratku zaposlenika iz drugih gradova se zahtjeva 14-dnevna karantena.

Ova mjera se posebno odnosi na restorane, barove, kafiće i različite vrste trening centara (jezične škole i slično) u kojima se uobičajeno skupljaju veće skupine klijenata. Vlada onemogućava njihov normalan rad jer procjenjuje da njihove djelatnosti nisu od primarnog značaja, a imaju visok rizik nekog novog potencijalnog širenja zaraze.

Mnoštvo restorana i kafića okrenuli su se online narudžbama, ali poslovanje im je izrazito ugroženo zbog smanjene potražnje, koja je pala i do 80 posto. Kako bi se nosili sa financijskim izdacima, većina njih je otpustila i do polovicu radnika, a preostalima smanjila plaću između 30 i 60 posto. U samim restoranima im nije dopušteno posluživanje hrane klijentima, već isključivo samo kuhanje i preuzimanje narudžbi.

Maleni uslužni biznisi zapošljavaju 200 milijuna Kineza u 80 milijuna različitih poslovnih subjekata diljem Kine, ali uz smanjenu potražnju i probleme sa zapošljavanjima, njihov oporavak bi mogao potrajati i mjesecima.