Na izmaku 2020. godine na računima je bilo 119,1 milijardi, što znači da su fondovi mirovinsku štednju od početka ove godine uvećali za 7,5 milijardi kuna, prema najnovijem izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Očito je da golema većina zaposlenih u Hrvatskoj, koja rijetko ili nikad ne provjerava stanje na svojim mirovinskim računima u drugom stupu osiguranja, može nastaviti mirno spavati. Vrijednost njihovih budućih mirovina raste, a najvećem dijelu ljudi ušteđevina je od početka godine povećana za 4,7 posto. Uzmemo li u obzir da je prošle godine prosječni prinos na ušteđevinu iznosio oko jedan posto, obveznim mirovinskim fondovima ove godine ide znatno bolje nego lani, piše Novi list.
Taj prosječni prinos od 4,7 posto dobilo je 94 posto članova obveznih mirovinskih fondova koji su automatski svrstani u takozvanu kategoriju B. Malobrojnima koji su odabrali ulazak u kategoriju A – to su uglavnom mlađi ljudi – vrijednost ušteđevine od početka godine povećala se za 8,5 posto. Najslabije su prošli pripadnici kategorije C, u koju se automatski stavljaju svi zaposlenici kojima do ulaska u mirovinu preostane pet godina. Prinos na njihovu štednju za starost bio je samo 0,3 posto.
Najstariji među zaposlenima, koji su pred vratima mirovine, jedini imaju razloga za zabrinutost. Oni su zapravo na gubitku. Potrošačke cijene u srpnju skočile su 2,8 posto, što znači da je inflacija pojela ne samo njihovih 0,3 posto prinosa od početka ove godine, već im je realno smanjila vrijednost mirovinske ušteđevine. Golema je većina štediša, međutim, na dobitku.
Prinosi gotovo svih štediša povećani su zahvaljujući rastu cijena dionica poduzeća, u koje su mirovinski fondovi ove godine uložili 20,2 posto štednje, najviše u posljednjih sedam godina, prema podacima Hanfe. Štednja se ulaže u dionice najčešće u kategoriji A, koja je imala i najviši prinos (8,5 posto), zahvaljujući oporavku burzi.
Međutim, štednja ljudi koji čekaju na skori ulazak u mirovinu (kategorija C) ne smije se ulagati u dionice jer su one rizične. Mora se ulagati gotovo isključivo u državne obveznice koje daju manje prinose, ali su najsigurniji vrijednosni papiri. Primjerice, mirovinski fondovi su u obveznice na kraju srpnja uložili 64,3 posto sve nagomilane ušteđevine. U kategoriji C, pak, u obveznice su uložili više od 90 posto štednje.
Fotografija: Pexels
