Nakon porasta vrijednosti imovine OMF-ova u srpnju za 3,2 milijarde kuna i kolovozu za 165,1 milijun kuna, u rujnu je tako opet došlo do osjetnog pada njihove vrijednosti.
Naime, u većem dijelu prve polovine godine, uslijed eskalacije geopolitičkih tenzija, odnosno agresije Rusije na Ukrajinu, cijene dioničkih i obvezničkih vrijednosnih papira na međunarodnim tržištima pretrpjele su dodatan vanjski šok, pa su tako posljedično i OMF-ovi u više navrata na mjesečnoj razini zabilježili pad vrijednosti neto imovine. U veljači je tako pad također iznosio 3,1 milijardu kuna, dok je u ožujku dijelom došlo do oporavka vrijednosti imovine, uz porast od 2,1 milijardu kuna. No u travnju je opet zabilježen pad, za 717,8 milijuna kuna, u svibnju za 515,3 milijuna kuna, a u lipnju za 1,8 milijardi kuna.
Promatrajući glavne promjene u strukturi imovine, na mjesečnoj razini jedino su depoziti i gotovina zabilježili porast, i to za 9,8% ili 456,9 mil. kuna. Pad je zabilježila svaka druga klasa imovine, a najviše su se smanjili dionički udjeli, za 1,78 mlrd. kuna ili 6,6%, zatim obveznički udjeli koji su izgubili 1,29 mlrd. kuna ili 1,5% vrijednosti, investicijski fondovi koji su izgubili 573,3 mil. kuna ili 4,1%, te na kraju potraživanja koja su smanjena za 353,7 mil. kuna, odnosno 29,1% mjesečno, pišu analitičari Intercapitala.
U međuvremenu, na godišnjoj razini situacija je nešto drugačija. Najveći pad zabilježile su dionice koje su izgubile 1,17 mlrd. kuna ili 4%, a slijede udjeli na tržištu novca koji su smanjeni za 275,7 mil. kuna ili 20,9%. S druge strane, obveznice su porasle za 1,44 mlrd. kuna, odnosno 2,7%, dok su depoziti porasli za 345,6 mil. kuna ili 0,3%, te naposljetku, udjeli na novčanom tržištu porasli su za 312,9 mil. kuna, odnosno 8,2% g/g.
Ono što nam podaci na godišnjoj razini govore jest činjenica da su ulaganja u odnosu na prethodnu godinu porasla u manje rizične vrste imovine poput obveznica i depozita. Istovremeno su se smanjile rizičnije vrste imovine poput dionica. No, kako se situacija razvijala tijekom godine, zabilježene su i neke promjene. Kako mirovinski fondovi obično imaju veće neto doprinose u fondove zbog načina na koji je sustav postavljen, svaki mjesec dolazi do priljeva gotovine. Kada vidimo pad u raznim vrstama imovine, većina tog pada dolazi od gubitka vrijednosti u tim vrstama imovine. Posebno je to vidljivo ako pogledamo mjesečne podatke, gdje vidimo padove raznih klasa imovine u milijunima, pa čak i milijardama kuna.
Što se tiče strukture imovine mirovinskih fondova, obveznice i dalje drže većinu od 65,2% (ili 84,4 mlrd. kuna), što je pad od 0,55 p.p. MoM, ali povećanje od 1,4 p.p. YoY. Nakon njih, imamo udjele na 19,5% (ili 25,2 mlrd. kuna), što je pad od 0,9 p.p. MoM, a 0,8 p.p. YoY. Slijede investicijski fondovi s udjelom od 10,5% (ili 13,6 mlrd. kuna) što je pad od 0,2 p.p. MoM, a na istoj razini YoY.
Podijelivši udjele obveznica i kapitala na domaće i strane, vidimo da udjel domaćih obveznica u ukupnim udjelima obveznica iznosi 93,1%, što je povećanje od 0,6 p.p. Mama. Držanje stranih obveznica zadržalo je preostalih 6,9%. Istodobno, domaći vlasnički udjeli čine 62% ukupnih vlasničkih udjela, što je povećanje od 1,26 p.p. Na mjesečnoj razini, dok strani dionički udjeli čine preostalih 38%.
