Zagrebačka burza: CROBEX u 2020. oslabio 13,8 posto

CROBEX je završio godinu na 1.739 bodova, što je 13,8 posto manje nego na kraju 2019. godine. Istodobno, CROBEX10 iznosio je 1.087 bodova, odnosno bio je na gubitku 9,34 posto na godišnjoj razini.

Usporedbe radi, u 2019. godini, pak, indeksi su ostvarili solidne dobitke, CROBEX za više od 15 posto, a CROBEX10 za gotovo 18 posto.

Oštar pad indeksa posljedica je neočekivanih zbivanja od ožujka, kada je Vlada bila primorana, zbog suzbijanja širenja pandemije Covida-10, zatvoriti većinu aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu. To je posebice pogodilo ugostiteljsku i turističku djelatnost, zaslužnu za gotovo 20 posto udjela u domaćem BDP-u.

Posljedice koronakrize rezultirale su padom potrošnje. Od početka koronakrize u Hrvatskoj, od 24. veljače pa do 27. prosinca, vrijednost fiskaliziranih računa bila je za 28,15 milijardi kuna ili 16 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podaci su Porezne uprave. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane pritom je vrijednost računa bila manja za 12,1 milijardu kuna ili 47 posto.

Pad potrošnje jedan je od glavnih uzroka recesije, s obzirom da je osobna potrošnja najveća komponenta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

A prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci lani promet u trgovini na malo realno je pao za 6,0 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

U tom je razdoblju pala i industrijska proizvodnja za 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Tako je u drugom tromjesečju BDP potonuo rekordnih 15,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u trećem za 10 posto, uronivši u recesiju koja se definira padom BDP-a dva kvartala zaredom.

Očekuje se da će restriktivne mjere, uvedene krajem studenoga kako bi se suzbio drugi val širenja koronavirusa, negativno utjecati na gospodarstvo i u četvrtom tromjesečju ove godine.

Ipak, krajem godine započelo je cijepljenje stanovništva cjepivom Pfizera i BioNtecha, koje je prvo dobilo odobrenje zdravstvenih regulatornih vlasti, probudivši nadu u okončanje koronakrize u drugoj polovini ove godine.

No, osim pandemije, Hrvatsku su pogodila u prošloj godini dva velika potresa. Nakon onog u ožujku, koji je uzrokovao štete na zagrebačkom području procijenjene na 86 milijardi kuna, krajem godine zbio se i razorni potres u Sisačko-moslavačkoj županiji, za koji još nisu dostupni podaci za štete, no već je sad poznato je da oštećeno oko 5.000 objekata i da je riječ o velikoj šteti.

Na Zagrebačkoj je burzi među sektorskim indeksima u 2020. godini jedino na gubitku bio prehrambeni, s padom od 9,5 posto. Najviše je, pak, porastao građevinski indeks, za 62 posto, budući da je sektor graditeljstva jedan od najmanje pogođenih krizom.

Industrijski sektor ojačao je prošle godine 9,2 posto, dok je turistički, nakon oštrog potonuća u ožujku, zbog djelomično uspješne turističke sezone. na kraju godine bio u blagom plusu od 0,6 posto.

Izvedba uobičajeno najlikvidnijih izdanja na domaćem tržištu bila je raznolika.

Tako je dionica HT-a u protekloj godini ojačala 3,7 posto, završivši godinu na 181,5 kuna.

Dionica, pak, najveće domaće turističke kompanije Valamar Rivijere potonula je za 24 posto, na 29,6 kuna. Najnižu cijenu ta dionica imala je u ožujku, kada je dotaknula 19,6 kuna.

Po gubitku ju je pratila povlaštena dionica Adrisa, s padom cijene za 23 posto na 382 kune.

I dok je dionica Podravke stagnirala na godišnjoj razini, završivši godinu na 485 kuna, cijena dionice Atlantic grupe na dobitku je 3 posto, na 1.340 kuna, a Ericssona Nikole Tesle za 7 posto, na 1.500 kuna.