Drugim riječima, klasične preglede zamijenili su telefonski pozivi i e-mail poruke. U odnosu na prvu pandemijsku 2020. godinu, kad se obiteljskom liječniku išlo samo u slučaju krajnje nužde, a ordinacije su zjapile prazne, broj fizičkih pregleda pacijenata u ordinacijama povećao se do 2022. za samo 10 posto. U istom razdoblju broj postupaka bez prisustva pacijenta povećan je za 21 posto, a administriranje za oko 17 posto. Za usporedbu u pedijatrijskim je ordinacijama u PZZ-u broj pregleda nakon pandemije povećan za gotovo 50 posto, piše Novi list.
Podaci su to Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izneseni na netom održanom 126. kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Činjenica je da je pandemija promijenila navike pacijenata, ali i liječnika, pa i jedni i drugi nastoje problem riješiti što brže i jednostavnije. Tako je broj pregleda pacijenata u ordinaciji izabranog liječnika u razdoblju od 2020. do 2022. narastao s 21,9 na 24,1 milijun pregleda, a broj postupaka, gdje pacijent ne mora biti prisutan, kao što je pisanje uputnica i recepata za kronične terapije, povećan je s 15,7 na više od 19 milijuna postupaka. Istodobno povećala se i količina posla koji nije izravno vezan za liječenje oboljelih, a odnosi se na pisanje različitih potvrda, ispričnica, doznaka… Prema podacima HZZO-a lani su obiteljski liječnici obavili gotovo 50 milijuna administrativnih postupaka, za osam milijuna više u odnosu na 2020. godinu i dvostruko više u odnosu na broj pregledanih pacijenata.
Za razliku od PZZ-a, u bolnice su se pacijenti vratili, pa je broj slučajeva liječenja u tri godine povećan za gotovo 50 posto, s 10 na 14 milijuna, no u HZZO-u nisu zadovoljni time u kojoj mjeri bolnice izvršavaju svoje ugovorne obveze. Da je to izvršenje bolje, i liste čekanja bile bi kraće nego što su danas, poručuju iz HZZO-a. Lani su, naime, sve kategorije bolnica podbacile u izvršenju posla koji su ugovorile s HZZO-om, a samo su neke bolnice odradile više i temeljem toga dobile dodatna sredstva iz zdravstvenog budžeta. Ukupno gledano, opće su bolnice imale na raspolaganju 265 milijuna kuna više nego što su potrošile na dijagnostiku i liječenje pacijenata, KBC-ovi i kliničke bolnice nisu uspjeli potrošiti oko 80 milijuna kuna, a specijalne bolnice oko 40 milijuna kuna. U ukupnom bolničkom sustavu, koji je lani imao na raspolaganju 10,7 milijardi kuna, gotovo pola milijarde ostalo je neiskorišteno.
– Ima prostora za značajno povećanje izvršenja onih pregleda koji skraćuju liste čekanja. Naš zdravstveni sustav ima veće potencijale nego što to danas pokazuje broj obavljenih zdravstvenih usluga i ostali parametri, poručila je Veronika Laušin, zamjenica ravnatelja HZZO-a.
S obzirom na to da su bolnice u zadnjih godinu dana dobile povećanje mjesečnih limita i do osam posto, a to nisu opravdale svojim radom, zdravstvena administracija upozorava ravnatelje bolnica da trebaju razmišljati o boljoj organizaciji i učinkovitijem radu. I to ne samo na kraćim listama čekanja nego i svakodnevnoj organizaciji pregleda pacijenata.
– Imamo nepotrebno duga čekanja u odnosu na vrijeme narudžbe, pa se tako događa da se svi pacijenti naruče u osam ujutro, a onda satima moraju čekati na pregled. To može biti drukčije organizirano, moramo početi razmišljati i o komforu pacijenta, upozorila je Laušin.
