GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zaboravili smo: Sanacija banaka koštala nas je 13 milijardi dolara

Zaboravili smo: Sanacija banaka koštala nas je 13 milijardi dolara
PROTIV MANIPULACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.01.2015 / 20:10
Autor: Siniša Malus, sinisa.malus@seebiz.eu
KOLUMNA - U poplavi licemjernih izjava kojih smo svjedoci ovih dana kad se govori o kreditima u švicarskim francima, mjerama Vlade u tom smislu te negativnih reakcija dijela javnosti, iz vida se ispuštaju neke značajne činjenice.

Istina, govorimo o temama koje su stare desetljeće i pol pa su ih možda i neki zaboravili. No, rekao bih da se ovdje ipak radi o selektivnom pamćenju. Čitaj - manipulaciji.

Tako ovih dana gotovo nitko ne spominje trošak sanacije domaćih banaka "spašenih" krajem 90-ih i početkom 2000-ih godina. A te su troškove, podsjećam, platili svi hrvatski porezni obveznici. Ukupni troškovi ozdravljenja hrvatskih banaka iznosili su, prema izjavi tadašnjeg guvernera HNB-a Marka Škreba, 5,5 milijardi USD. Ovdje odmah valja naglasiti da je riječ samo o glavnici unutarnjeg javnoga duga i da će se ukupni troškovi sanacije banaka, kada se glavnici pribroje kamate, više nego udvostručiti (zbog kamatne stope i roka otplate), a kada im se još pribroje međunarodne obveze, odnosno obveze po refinanciranim deviznim kreditima (samo je glavnica kredita Privredne banke koji su preneseni na DAB, prema Pariškom i Londonskom klubu iznosila 847 USD), vjerojatno kretati na razini oko 13 milijardi USD, kaže profesor Gordan Družić u jednom od svojih radova.

Dobro ste pročitali - 13 milijardi dolara. A sve su to platili građani.

Banke su potom privatizirane za mršavih 5,4 milijarde kuna, a 26 banaka i štedionica završilo je u stečaju. Država je iz toga naplatila manje od milijardu kuna. Samo 7 posto uloženog novca u sanacije vratilo se u proračun.

Ljubinko Jankov iz HNB-a je u svojem radu iz 2000. godine napisao da se ukupni fiskalni troškovi sanacije banaka u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1998. godine mogu procijeniti  na oko 31 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

Ti su troškovi nastali u sljedećim vremenskim razdobljima:
Krajem 1991. godine država je izdala obveznice za linearnu sanaciju banaka u iznosu od 22,6 posto BDP-a (od toga se 5,6 posto odnosi na “velike obveznice”). Od 1993. do 1996. godine izdane su različite obveznice za plaćanje kamate i refinanciranje obveznica za staru deviznu štednju u iznosu od 1,2 posto BDP-a. U 1996. godini izdane su različite obveznice za sanaciju Riječke, Splitske i Privredne banke Zagreb u iznosu od 6,1 posto BDP-a (radi dokapitalizacije tih banaka izdane su obveznice u iznosu od 2,5 posto BDP-a, a u sklopu sanacije Privredne banke Zagreb država je preuzela dio inozemnog duga te banke u iznosu od 3,6 posto BDP-a). U 1998. godini izdane su obveznice za sanaciju Dubrovačke banke u iznosu od 0,8 BDP-a.

Hrvatska pripada zemljama s najvećim fiskalnim troškovima sanacije banaka, prisnažuje Jankov.

Hrvatska udruga banaka danas je upozorila da će se usvajanjem Zakona o dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju ('Dopuna ZPK'), na način kako je predložen od strane Vlade RH, uvećati hrvatski javni dug za preko 400 milijuna kuna, obračunato na temelju postojećih pravnih i financijskih pretpostavki. Pa, ako su građani već platili za banke koje su potom za jeftin novac prodane stranim vlasnicima, zašto se sad huška građane protiv jedne skupine ljude kojoj prijete problemi zbog nenormalnog rasta tečaja franka?

Možda sam naivan, ali valjda bi građani poželjeli spasiti svoje susjede, prijatelje, rođake ili naprosto svoje sugrađane u muci. Ipak, kad vidim neke reakcije na društvenim mrežama, svjestan sam da ima i popriličan broj onih koji bi ove "švicarske mučenike" rado gurnuli preko ruba litice, valjda da im skrate muke....

Najsnažnije članice HUB-a jesu dvije najveće domaće banke koje su privatizirane nakon što su sanirane - riječ je o Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb.

Možda bi netko trebao priupitati gdje je danas Marko Škreb koji je bio guverner kad se odigrala "operacija" sanacije banaka. Donedavno je radio kao glavni ekonomist upravo u PBZ-u. Danas radi u MMF-u kao savjetnik za monetarne sustave i platni promet u Accru u Gani u sklopu novovootvorenog Centra AFRITAC West II.

Možda bi se netko trebao upitati što danas radi njegov nasljednik na mjestu guvernera Željko Rohatinski. Danas je jedan od savjetnika Ivice Todorića, vlasnika koncerna Agrokor.

Sadašnji vlasnici banaka samo su iskoristili priliku koju im je ova država ponudila. Vjerojatno bi svaki poslovni čovjek učinio isto.

Ovaj tekst nema ambiciju opravdati poteze Vlade niti prejudicirati ishod eventualnih ustavnih tužbi koje su najavile banke. Ipak, u svemu bismo trebali zadržati barem zrno objektivnosti napokon prestati prešućivati važne elemente u priči o domaćim bankama.

Građani to moraju znati, imaju li kredit indeksiran u francima ili ne.

Tagovi: sanacija banaka, Hrvatska narodna banka, Marko Škreb, Željko Rohatinski, Gordan Družić, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Hrvatska udruga banaka, HUB, krediti u francima
PROČITAJ I OVO
Azijska tržišta: Kineski tehnološki sektor i dalje je pod pritiskom
TRŽIŠTE KAPITALA
Azijska tržišta: Kineski tehnološki sektor i dalje je pod pritiskom
ŠANGAJ - Azijski su indeksi u četvrtak imale pomiješanu izvedbu, a kineski tehnološki sektor i dalje je pod pritiskom.
Ministarstvo: Sigurnost hrane i očuvanje zdravlja potrošača prioritet
HRANA
Ministarstvo: Sigurnost hrane i očuvanje zdravlja potrošača prioritet
ZAGREB - Iz Ministarstva poljoprivrede u srijedu su, reagirajući na tvrdnje SDP-a o "kaotičnom stanju" državnih kontrola, poručili da su sigurnost hrane i očuvanje zdravlja potrošača jedan od temeljnih prioriteta Ministarstva i Vlade te da je u mandatu ove Vlade uspostavljen siguran i funkcionalan sustav u području sigurnosti hrane, unatoč „kaotičnom stanju“ koje je vladalo prije njezinog dolaska.
Roba iz Kine prema Europi jako će kasniti
BRODARSKO TRŽIŠTE
Roba iz Kine prema Europi jako će kasniti
ZAGREB - Svi koji ovih dana naručuju robu iz Kine mogli bi se itekako načekati zbog poremećaja na globalnom brodarskom tržištu.
Zagrebačka burza: HPB u fokusu, različiti smjerovi indeksa
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: HPB u fokusu, različiti smjerovi indeksa
ZAGREB - Samo jedan milijunaš dovoljno govori o padu intenziteta trgovine na Zagrebačkoj burzi.
Rast broja izdavatelja na Zagrebačkoj burzi s pozitivnim mišljenjem revizora
HANFA
Rast broja izdavatelja na Zagrebačkoj burzi s pozitivnim mišljenjem revizora
ZAGREB - Porastao je broj izdavatelja na Zagrebačkoj burzi s pozitivnim mišljenjem revizora - od ukupno 96 izdavatelja koji su predali godišnji izvještaj za 2020. godinu, njih 80 posto ima pozitivno mišljenje revizora, priopćeno je u srijedu iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE