WTO snizio prognozu rasta svjetske trgovine u 2022.

Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine 2,8 posto, procjenjuje WTO, snizivši dosadašnju prognozu za 1,3 postotna boda. U 2021. aktivnosti su porasle 5,7 posto.

Globalna trgovina trebala bi ove godine porasti oko tri posto, za 1,7 postotnih bodova slabije no što je WTO bio prognozirao u listopadu prošle godine. U 2023. rast bi trebao neznatno ubrzati.

U WTO-u upozoravaju da, zbog prirode sukoba u Ukrajini, te prognoze uključuju visok stupanj neizvjesnosti.

"Rat u Ukrajini izazvao je ogromnu ljudsku patnju, a oštetio je i svjetsko gospodarstvo, i to u jako osjetljivom trenutku", upozorila je u priopćenju glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala.

"Njegove posljedice osjetit će ljudi širom svijeta, posebno oni u zemljama s niskim dohotkom, gdje kućanstva veliki dio dohotka troše na hranu", naglasila je Okonjo-Iweala.

Rat će najteže pogoditi Ukrajinu čije bi se gospodarstvo moglo smanjiti za četvrtinu u ovoj godini u usporedbi s predratnom prognozom, pokazale su simulacije WTO-a.

Sankcije će pak prouzročiti pad ruskog gospodarstva za oko pet posto, a utjecat će i na Europu, glavno odredište i ruskog i ukrajinskog izvoza.

EU bi tako mogao očekivati oko 1,5 posto manji BDP dok bi u ostalim zapadnim zemljama gubitak mogao iznositi oko jedan posto.

Ključni dobavljači

Udjeli Rusije i Ukrajine u svjetskoj trgovini i proizvodnji relativno su mali, ali te su dvije zemlje važni dobavljači ključnih proizvoda, posebice sirovina za proizvodnju hrane i energenata.

U 2019. Rusija i Ukrajina isporučivale su četvrtinu svjetske pšenice, 15 posto ječma i 45 posto proizvoda od suncokreta. Samo na Rusiju otpada 9,4 posto svjetske trgovine gorivima, uključujući 20 posto udjela u izvozu prirodnog plina.

Osim toga, Rusija i Ukrajina ključni su dobavljači sirovina u industrijskom lancu vrijednosti, upozorava WTO.

Industrija na suhom

Rusija spada među glavne dobavljače paladija i rodija, ključnih sirovina u proizvodnji katalitičkih konvertera za automobile, i u 2019. pokrivala je četvrtinu globalne uvozne potražnje za paladijem.

Proizvodnja poluvodiča u značajnoj pak mjeri ovisi o neonu koji isporučuje Ukrajina, s udjelom u američkom uvozu od čak 90 posto.

Poremećaji u opskrbi tim sirovinama mogli bi utjecati na proizvođače automobila koji su se tek počeli oporavljati od nestašice, ističe WTO.

Ranjivi

Smanjene isporuke žitarica i drugih prehrambenih proizvoda podići će pak cijene poljoprivrednih sirovina, što će negativno utjecati na opskrbu hranom u siromašnijim regijama.

Afrika i Bliski istok najranjivije su regije, jer više od polovine potreba za žitaricama pokrivaju uvozom iz Ukrajine i Rusije, ističe WTO, upozorivši da bi zbog smanjenih isporuka cijena pšenice u nekim zemljama podsaharske Afrike mogla porasti od 50 do 85 posto.

"Aktualna kriza vjerojatno će pojačati međunarodnu prehrambenu nesigurnost u razdoblju ionako rekordno visokih cijena hrane zbog pandemije covida-19 i drugih čimbenika", upozorava WTO u bilješci.

Dva bloka?

Na dulji rok rat bi mogao potaknuti podjelu globalnog gospodarstva na dva bloka, smatraju u WTO-u.

Ekonomske sankcije mogle bi dovesti do raskidanja veza između velikih gospodarstava iz geopolitičkih razloga, radi postizanja višeg stupnja samodostatnosti u proizvodnji i trgovini.

Čak i ako se ne formiraju službeni blokovi, kompanije bi mogle odlučiti smanjiti rizik preusmjeravanjem lanaca opskrbe, objašnjavaju u WTO-u.

Takav razvoj događaja izazvao bi veliki gubitak prihoda, posebno u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju" i mogao bi dugoročno smanjiti BDP na globalnoj razini za oko pet posto, ponajprije kroz ograničenu konkurenciju i gušenje inovacija.

Pad BDP-a mogao bi biti još i snažniji budući da procjena uzima u obzir tek ograničeni skup prednosti od globalne trgovine koji bi u takvom scenariju bio izgubljen, upozorava WTO.