Wall Street: Zavladao oprez, indeksi stagnirali

Dow Jones ojačao je 82 boda ili 0,27 posto, na 31.029 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,07 posto, na 3.818 bodova, a Nasdaq indeks 0,03 posto, na 11.177 bodova.

U pet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a najviše u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte. Najviše je, pak, porastao zdravstveni sektor.

Ulagači su oprezni jer su i jučer iz američke središnje banke stigle poruke da će u srpnju kamatne stope biti dodatno oštro povećane kako bi se suzbila inflacija, koja se kreće na najvišim razinama u više od 40 godina.

Čelnici Feda poručuju i kako je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata i da neće doći do recesije.

No, ulagači nisu sigurni u to, s obzirom da su jučer objavljeni revidirani podaci pokazali da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) pao nešto više nego što je pokazala prva procjena.

Pritom je osobna potrošnja, koja čini oko 70 posto BDP-a, pridonijela manje nego što je prvotno objavljeno.

A to znači da je inflacija utjecala na potrošnju i da bi potrošnja i ubuduće mogla slabiti, s obzirom na rast kamata.

Fedovo povećanje kamata i usporavanje rasta gospodarstva glavni su razlozi pada S&P 500 indeksa od početka godine za oko 20 posto.

Do kraja drugog tromjesečja preostao je još samo jedan dan, a sva tri najvažnija indeksa na putu su gubitaka drugi kvartal zaredom, što nije zabilježeno od 2015. godine.

Pritom je S&P 500 indeks na putu najvećeg gubitka u prvom polugodištu još od 1970. godine.

„Središnja banka morala je odstupiti od labave monetarne politike, kakvu je vodila desetak godina, i započeti ciklus zaoštravanja. Za mnoge ulagače to je nešto sasvim novo. Dolazi do zauzimanja novih pozicija, s obzirom da ubuduće očekujemo sasvim drugačije okruženje po pitanju kamata”, kaže Megan Horneman, direktorica u tvrtki Verdence Capital Advisors.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,15 posto, na 7.312 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,73 posto, na 13.003 boda, a pariški CAC 0,90 posto, na 6.031 bod.