Wall Street porastao nakon četiri dana pada

Dow Jones ojačao je 0,46 posto, na 31.656 bodova, a S&P 500 0,30 posto, na 3.966 bodova. Nasdaq indeks pao je, pak, 0,26 posto, na 11.785 bodova.

Veći dio trgovanja indeksi su proveli u negativnom području da bi se u pozitivno probili tek pred kraj trgovanja.

To je prvi rast S&P 500 indeksa nakon četiri dana pada, tijekom kojih je izgubio gotovo 6 posto.

Unatoč rastu indeksa, ulagači su u defanzivi, pa su jučer najviše porasle cijene dionica u sektorima kao što su zdravstveni, u prosjeku za 1,65 posto, i uslužni, za 1,4 posto.

Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer američka središnja banka od ožujka zaoštrava monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u više od 40 godina.

Zbog toga se i u rujnu očekuje agresivno povećanje kamatnih stopa.

Prema procjenama na tržištu novca, postoji oko 70 posto izgleda da će Fed u rujnu kamate povećati za 0,75 postotnih bodova. Procjenjuje se, također, da bi do ožujka iduće godine mogle iznositi 3,99 posto.

Jučer objavljeni podaci pokazali su da je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u prošloga tjedna pao više nego što se očekivalo, a to znači daljnji pritisak na rast plaća i inflacije.

Zbog toga će u petak u fokusu ulagača biti izvješće o zapošljavanju u SAD-u. U anketi Reutersa analitičari u prosjeku očekuju rast broja zaposlenih u kolovozu za 300.000, manje nego u prethodnom mjesecu.

„Budu li podaci slabiji, tržite bi moglo porasti, posebice ako se pokaže da se usporava rast plaća. Tržište je, kao i Fed, ovisno o makroekonomskim pokazateljima. Ubuduće će se pažljivo pratiti svaki podatak koji bi mogao sugerirati kada bi Fed mogao biti pri kraju s povećanjem kamata”, kaže Quincy Krosby, strateginja u tvrtki LPL Financial.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,86 posto, na 7.148 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,60 posto, na 12.630 bodova, a pariški CAC 1,48 posto, na 6.034 boda.