Wall Street pao drugi dan zaredom

Dow Jones oslabio je 170 bodova ili 0,47 posto, na 36.236 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,10 posto, na 4.696 bodova, a Nasdaq indeks 0,13 posto, na 15.080 bodova.

Pritisak na indekse ipak je jučer bio manji nego dan prije, kada su potonuli više od 1,5 posto jer je ulagače neugodno iznenadio agresivan stav čelnika Feda o zaoštravanju monetarne politike.

Naime, u srijedu je zapisnik s prosinačke sjednice Feda pokazao da čelnici središnje banke smatraju da se tržište rada oporavilo, a da inflacija postaje sve veća prijetnja.

Stoga je za očekivati da će Fed prije nego što se očekivalo povećati ključne kamatne stope, nakon što je na sjednici u prosincu ubrzao plan ukidanja programa kupnje obveznica.

Zbog toga su porasli prinosi na američke državne obveznice, što negativno utječe na tehnološke dionice, koje zbog toga postaju manje privlačne.

Jučer je S&P 500 indeks tehnološkog sektora skliznuo daljnjih 0,5 posto, nakon oštrog pada dan prije.

S druge strane, kako se očekuje povećanje kamata Feda, rastu cijene dionica banaka, kojim odgovara okruženje s višim kamatama.

S&P 500 indeks bankarskog sektora skočio je 2,6 posto, a pratili su ga sektori koji su također vrlo osjetljivi na kretanja u gospodarstvu.

Tako je energetski sektor, zahvaljujući rastu cijena nafte i drugih sirovina, ojačao daljnjih 2,3 posto, pa je povećao dobitak od početka godine na 9 posto.

A da se američko gospodarstvo oporavlja od koronakrize pokazuju sva posljednja izvješća.

Tako je jučer objavljeno da je broj novih radnih mjesta u privatnom sektoru u prosincu porastao više nego što se na tržištu očekivalo.

Stoga će u fokusu ulagača u petak biti izvješće vlade o zapošljavanju u proteklom mjesecu, koje obično znatno utječe na smjer tržišta.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,88 posto, na 7.450 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 1,35 posto, na 16.052 boda, a pariški CAC 1,72 posto, na 7.249 bodova.