Okupljeni građani, podijeljeni između onih koji podržavaju i onih koji se protive projektu, postavljali su ključna pitanja o ekološkim i ekonomskim implikacijama rudarstva na njihovu zajednicu, piše B92. Vučić se obratio okupljenima, naglasivši važnost industrijskog razvoja i potrebu da Srbija iskoristi prilike koje nudi globalna industrijska revolucija, ali i priznao izazove koje projekt donosi.
Jedna od glavnih tema bila je visina rudne rente – naknade koju kompanija plaća za korištenje prirodnih resursa. Građani su izrazili zabrinutost zbog niske stope rente, što je Vučić komentirao s objašnjenjem da je ona određena prije mnogo godina, no da je on osobno pokušao povećati tu naknadu.
"Kada sam htio povećati rudnu rentu, suočio sam se s velikim pritiscima, uključujući i one iz Rusije", rekao je Vučić, objašnjavajući kako nije jednostavno povećavati te naknade, jer kompanije moraju ostvarivati profit da bi nastavile ulagati.
Vučić je također naglasio kako će Srbija morati dovesti strane stručnjake za eksploataciju litija, jer domaća tehnologija i znanje nisu dovoljni. "Nestalo nam je znanja, ali to ne želimo priznati," rekao je, dodajući da Srbija nema potrebne resurse za samostalno iskorištavanje litija, ključnog za proizvodnju baterija i razvoj električnih vozila.
Građani su izrazili zabrinutost zbog mogućeg utjecaja rudnika na okoliš i poljoprivredu, posebno na uzgoj malina, što je glavni izvor prihoda za mnoge obitelji u toj regiji. Vučić je rekao kako razumije te brige i da od Rio Tinta traži jasne odgovore na pitanja o mogućim posljedicama po poljoprivredne proizvode i vodne resurse.
Direktor Rio Tinta, Jakob Stausholm, odgovorio je na neka od tih pitanja, naglasivši kako će kompanija koristiti najnovije tehnologije kako bi minimalizirala utjecaj na okoliš. Jedan od primjera je suha deponija otpada, što je rijetkost u svijetu rudarenja litija. "To je prvi rudnik litija na svijetu koji neće imati mokro jalovište", rekao je Stausholm, dodajući da je kompanija uložila dodatnih 100 milijuna eura kako bi osigurala da deponija bude sigurna i da se otpad pohranjuje pod zemljom ili koristi za gradnju cesta.
Vučić se u svom govoru osvrnuo i na povijesne paralele, govoreći o tome kako Srbija često nije iskoristila prilike za industrijski napredak zbog otpora novim idejama. Prisjetio se vremena kada su građani protestirali protiv kralja Milana zbog izgradnje pruge u Srbiji.
"Njemačka želi biti prva u petoj industrijskoj revoluciji. Hoćemo li mi propustiti tu priliku? Ne bi nam bio prvi put. Sjećamo se kako smo znali protestirati protiv kralja Milana zbog izgradnje pruge, a sada imamo priliku da budemo u prvom vagonu", rekao je Vučić, povlačeći paralelu između prošlih i sadašnjih izazova.
Naglasio je da je razvoj novih tehnologija i industrija ključan za budućnost zemlje te da Srbija ne smije ostati na marginama tih procesa.
Vučić je zaključio kako je ključna odgovornost prema lokalnoj zajednici i njenim potrebama, ali i prema industrijskom napretku zemlje.
"Ljudi žele živjeti u modernim uvjetima, s kazalištima, restoranima i svim sadržajima, ali ne možemo to postići bez ulaganja i razvoja", rekao je, dodajući kako je važno da svi shvate da se Srbija mora prilagoditi globalnim promjenama ako želi napredovati.
