Vrlo dobra godina za investicijske fondove

Oni mrvicu skloniji riziku ulažu novac u otvorene investicijske fondove, kojima također upravljaju banke i investicijska društva. Ti fondovi, sukladno dosadašnjim kretanjima na svjetskim tržištima, imaju odličnu godinu i neki od njih donose stvarno solidan prinos na uloženo.

Od početka godine američke burze dodale su oko trećine vrijednosti, a po dvadesetak posto u prosjeku rasla su tržišta u Europi i Aziji. I domaći temeljni indeksi Crobex i Crobex 10 porasli su oko 20 posto, a svima je zajedničko to da ostvaruju dobar rezultat na krilima golemih monetarnih poticaja država koje se trude što je brže moguće postići gospodarski rast i prebroditi koronakrizu, piše tportal.

Ako se u cijelu sliku ne umiješa delta-soj koronavirusa i ove jeseni još jednom zaustavi gospodarske tokove, nema razloga ne vjerovati da se dobri trendovi neće nastaviti i u 2022. godini.

Prema podacima portala Hrportfolio, koji prati kretanja na fondovskom tržištu u Hrvatskoj, domaći igrači dobro jašu na valu globalnih burzovnih kretanja i svojim ulagačima daju solidne prinose.

Najrizičnija vrsta investicijskih fondova, dionički fondovi, s obzirom na tržišna kretanja nadmašuju svu konkurenciju i to s velikom razlikom. Pet najboljih fondova od početka godine svojim je ulagačima donijelo prinose od 14 do 22,75 posto, a poneki su u proteklih 12 mjeseci na ulog donijeli i više od 32 posto zarade.

Od početka godine do danas najbolje je radio fond Generali Energija, sektorski fond koji 92 posto svoje imovine ulaže u dionice energetskih i sirovinskih kompanija, poglavito u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj. Taj je fond uhvatio 22,75 posto prinosa u ovoj godini i 28,63 posto u proteklih 12 mjeseci.

Slijedi ga fond Capital Breeder, koji ulaže u srednjoeuropske kompanije u financijskom, uslužnom i industrijskom sektoru, s prinosom od 19,81 posto. U proteklih 12 mjeseci Capital Breeder povećao je vrijednost imovine za 32,34 posto. InterCapitalov SEE Equity Klasa B, koji je također izložen srednjoj Europi i regiji, uhvatio je 14 posto prinosa, baš kao i OTP Meridian 20 te ZB Euroaktiv pod Zagrebačkom bankom.

Mješoviti fondovi, kao što im sam naziv govori, kombiniraju ulaganja u dionice, obveznice i ostale brzo unovčive vrijednosne papire te su za stupanj ili dva, ovisno o strukturi portfelja, manje rizični od dioničkih fondova. Manje rizika znači i znatno manje zarade.

U ovoj kategoriji u dosadašnjem dijelu godine, prema podacima Hrporfolija, pobijedio je HPB-ov Global uhvativši čak 10,45 posto prinosa dok je u 12 mjeseci donio 15,8 posto zarade ulagačima. Slijede ga Generali Balanced s 8,8 posto, PBZ Global sa 6,58 posto, InterCapital Balanced Klasa B sa 6,33 i Allianz Portfolio s 4,43 posto prinosa.

Obveznički fondovi u ovoj godini rade s nulom ili su čak na gubitku, što je također očekivano s obzirom na goleme programe otkupa državnih obveznica diljem svijeta zbog pandemije koronavirusa i kamatnih stopa blizu nule. Čisti obveznički i kratkoročni obveznički fondovi (ranije poznati kao novčani) nemaju dobru godinu, ali kao najkonzervativnija vrsta fondova oni i inače više služe čuvanju vrijednosti.

Najbolji prinos u godini uhvatio je PBZ Conservative 10, samo 0,13 posto, a plusu je još samo ZB Bond Zagrebačke banke sasimboličnih 0,1 posto. U proteklih 12 mjeseci pak brojke su nešto bolje, a prinosi se kreću od 1,5 do tri posto, taman da pokriju stopu inflacije.