Uzlet izvoza streljiva iz BiH

To je gotovo 48 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 99,8 milijuna maraka.

Prema podacima UNO BiH, najtraženije su granate, bombe, mine, rakete, te vojno streljivo i njihovi dijelovi, pa je ukupna vrijednost izvoza ovih proizvoda iznosila oko 142,5 milijuna KM.

Bosna i Hercegovina je izvezla dijelove i pribor za vojno oružje, revolvere i pištolje te ostalo vatreno oružje u vrijednosti od oko 2,7 milijuna KM. Na vrhu liste zemalja u koje BiH izvozi oružje i municiju su SAD, Slovačka, Bugarska, Irak, Srbija, Saudijska Arabija...

Vojni stručnjak Berko Zečević smatra da dobri financijski rezultati vojne industrije ne znače da je bilo ulaganja u postojeće tvornice, već da su neke od njih ranije imale slobodne kapacitete koje su popunjavale. Istodobno, rat u Ukrajini utjecao je na povećanje cijena streljiva i oružja.

- Imamo fantastičnu šansu, jer ovo što se sada događa u svijetu sigurno će trajati deset godina. Postojat će izražena potreba za streljivom i oružjem, pa će u skladu s tim biti potrebno tehnološko i pravno preustrojstvo Bosne i Hercegovine. vojne industrije. Trebaju nam vanjski partneri, vojne tvrtke iz Europe i SAD-a, treba promijeniti odnos da je 51 posto kapitala u vlasništvu FBiH ili RS-a, a 49 posto privatnog kapitala, smatra Zečević.

- Moramo imati suradnike koji će drastično povećati tehnološke sposobnosti naših tvrtki i dobiti više stručnih nego kvalificiranih ljudi. Cijeli život radim na tome da stvorim uvjete da BiH ima obrazovane ljude, ali od stotinjak inženjera obrambene tehnologije samo 5-6 radi u vojnoj industriji, a ljudi su primani po rodbinskim i sličnim linijama – kaže Zečević. .

Dodaje kako bi jedna od ključnih obveza trebala biti razvoj što većeg broja privatnih tvrtki za proizvodnju komponenti za obrambenu industriju.

Nakon punjenja skladišta koja su ispražnjena zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, vojnopolitički analitičar Hamza Višća očekuje dosta ulaganja i pregrupiranje namjenske industrije u skladu s novonastalim potrebama, jer iskustva pokazuju da vojske trebaju više sredstava za protuzračnu obranu i projektila, piše Avaz.

– Dobro je da imamo strane investitore u našim tvornicama, jer i oni dovode kupce. No, potreban nam je kvalitetan odnos svih koji mogu pridonijeti da bude bolje. Nemamo veze između proizvodnje i škola koje školuju kadrove. Imaju perspektivu, tim više što je NATO, uvidjevši ozbiljnost situacije u Ukrajini, odlučio ojačati svoje obrambene kapacitete, a većina zemalja povećava svoje vojne proračune – kaže Višća.
Ističe da stvarni kapaciteti zapadnih zemalja trenutno ne zadovoljavaju njihove potrebe, pa oružje kupuju gdje god stignu.

- Ministarstvo obrane bi moglo puno napraviti kada bi ravnopravno gledalo na namjensku industriju u oba entiteta i kada bi entiteti surađivali, a da rezultat bude na dobrobit cijele države - dodao je Višća.