GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

U poslednjih nekoliko godina Srbiju napustilo više od 6.000 doktora nauka

U poslednjih nekoliko godina Srbiju napustilo više od 6.000 doktora nauka
ODLIV MOZGOVA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.11.2011 / 11:02
Autor: SEEBiz/Tanjug
BEOGRAD - Precizan podatak o broju doktoranata koji rade u inostranstvu, ali i onih koji žele da se vrate u Srbiju ne postoji, ali se procenjuje da je, između ostalog, zbog dugog čekanja na nostrifikaciju diplome, Srbija, poslednjih nekoliko godina, izgubila više od 6.000 doktora.
"Jedan od problema je sporost u postupku nostrifikacije doktorskih disertacija stečenih u inostranstvu. Zbog toga je Ministarstvo formiralo radnu grupu koja je donela Pravilnik o priznavanju prethodno stečenih znanja u funkciji nastavka školovanja", rekao je Tanjugu državni sekretar u Ministarstvu nauke i prosvete Radivoje Mitrović.

On je objasnio da se na nostrifikaciju dugo čeka, jer pojedini članovi komisija "vagaju" koliko se kotira univerzitet na kome je neko doktorirao, ali i tema doktorske disertacije.

Da se na nostrifikaciju doplome čeka i dve godine potvrđuje Andrej Fajgelj koji je u Francuskoj magistrirao i doktorirao francuski jezik.

"Imao sam problema da nostrifikujem diplomu i dve godine sam čekao da se neko odobrovolji i lupi mi pečat na diplomu", izjavio je Tanjugu Fajgelj i dodao da se, ipak, odlučio za povratak u Srbiju, jer je ovo njegova zemlja.

On je kazao da se odlučio za povratak, jer je država godinama ulagala u njegovo obrazovanje, pa je odlučio da joj se na taj način oduži.

I Nenad Vukmirović (30) istraživač u Institutu za fiziku, koji je doktorirao u Englesko i radio u SAD, odlučio je da se vrati, jer, kako je napomenuo, u Srbiji ima dobre uslove za bavljenje naukom.

"Moj motiv za povratak je bio taj što sam rođen ovde, ali i što u Institutu imam iste uslove da se bavim naučno-istraživačkim radom kao i u inostranstvu", izjavio je Vukmirović i napomenuo da mu je draže da živi u Srbiji.

Njegov kolega, Igor Stanković (35), koji je doktorirao u Nemačkoj i neko vreme radio u Belgiji, takođe je odlučio da se vrati u Srbiju.

"Ovde je bolji kvalitet života, Belgijanci su lenji i depresivni, pa nisam želeo da moja deca odrastaju u takvoj sredini", kazao je Tanjugu Stanković.

Državni sekretar Mitrović istakao je da država treba da ohrabri sve ljude koji sa takvim znanjem žele da se vrate, a to će uraditi rešavanjam pravnih pitanja, poboljšanjem kvaliteta naučno-istraživačke opreme, obezbeđivanjem novih stanova za naučnike, ali i omogućavanjem da istraživači u naučno-istraživačkim centrima budu adekvatno plaćeni.

Mitrović je rekao da je baš zbog poboljšanja uslova i ulaganja u nauku i obrazovanje, Srbija od Evropske banke za obnovu i razvoj uzela kredit.

"Tim novcem ćemo pokušati da zadržimo one najbolje studente, ali i da pokušamo da vratimo više istraživača iz inostranstva", kazao je Mitrović.

Iako u Ministarstvu nauke i prosvete ne postoje tačni podaci o broju doktoranata koji su se vratli ili žele da se vrate u zemlju, predsednica Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj Vera Dundor kazala je da njih više od 6.000 radi u inostranstvu.

"Mladi naučnici su iz Srbije odlazili u tri talasa - tokom sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka. Čak 50 odsto onih koji doktoriraju na Fakultetu za fizičku hemiju ode u inostranstvo odmah po sticanju zvanja doktora nauka", rekla je Dondur, koja i predaje na ovom fakultetu.

Profesorka Dondur je istakla da ima dosta mladih doktora nauka koji žele da se po sticanju ove titule iz sveta vrate u Srbiju, ali da zbog skupog i dugotrajnog procesa priznavanja diplome odustaju.

"Kod nas proces priznavanja diploma traje i više od godinu dana, što je za nekog ko radi u inostranstvu beskrajno dugo i zato će se pre odlučiti da posao nađu u nekoj evropskoj zemlji", istakla je Dondur.

Profesorka je kazala i da oni koji se, ipak, vrate, u Srbiji imaju dobre uslove za rad u naucno-istraživačkim ustanovama. "Ti uslovi nisu, naravno, kao u velikim istraživačkim centrima, ali su znatno bolji nego što su bili nekada", napomenula je Dondur.

Da u Srbiji mladi doktori nauka imaju tehničke uslove za nastavak naučno-istraživačkih radova potvrdio je i rektor Univerziteta u Novom Sadu Miroslav Vesković.

On je kazao da je u te svrhe u poslednjih nekoliko godina Univerzitet u Novom Sadu nabavio dosta savremene opreme.

"Prema najavama, i u narednom periodu biće nabavljeno još opreme neophodne za istraživanje", rekao je Vesković Tanjugu i dodao da su mladi istraživači najčešće nezadovoljni efikasnošću valorizacije njihovog rada na pravi način.

Podsećajući da su se srpski naučnici do sada takmičili samo "u regionalnoj ligi s regionalnim naučnicima", Vesković je ukazao da su "sada prešli na teritoriju EU gde se moraju istaći kroz odgovarajuće međunarodne projekte".

Tagovi: odliv mozgova
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Nastavak pada indeksa, turistički sektor pod pritiskom
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Nastavak pada indeksa, turistički sektor pod pritiskom
ZAGREB - Početak novog tjedna donio je nastavak silaznog trenda na Zagrebačkoj burzi.
Dolar stabilan prema košarici valuta
FOREX
Dolar stabilan prema košarici valuta
LONDON - Dolar je u ponedjeljak bio uglavnom stabilan prema drugim najvažnijim svjetskim valutama, u poboljšanom ozračju na međunarodnim tržištima zbog očekivanja novih poticaja američkom gospodarstvu.
Turska primila 6,5 milijuna doza kineskog cjepiva
CJEPIVO
Turska primila 6,5 milijuna doza kineskog cjepiva

ANKARA - Turska je u ponedjeljak primila dodatnih 6,5 milijuna doza cjepiva protiv covida-19, koje je razvio kineski Sinovac Biotech, izvijestilo je nekoliko medija, što je omogućilo da se nastavi program nacionalnog cijepljenja.

Europski investitori oprezni na početku tjedna
TRŽIŠTE KAPITALA
Europski investitori oprezni na početku tjedna

FRANKFURT - Na većini europskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak blago porasle, no trguje se oprezno dok ulagači prate vijesti o širenju koronavirusa u nekim europskim zemljama.

U obveznim mirovinskim fondovima krajem 2020. godine 2,06 milijuna članova
OMF-ovi
U obveznim mirovinskim fondovima krajem 2020. godine 2,06 milijuna članova
ZAGREB - Na kraju 2020. godine obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj imali su 2,06 milijuna članova, što je gotovo 47 tisuća više nego krajem 2019., najnoviji su podaci koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE