U Njemačkoj puno bolji buking nego lani, Hrvatska među najtraženijim destinacijama

Uz Hrvatsku, na njemačkom tržištu najtraženije su Italija, grčki otoci, Turska i Španjolska, odnosno 75 posto svih rezervacija odnosi se na Mediteran, a njemački touroperatori ističu da ove godine imaju 'last-minute ljeto'.

Novo istraživanje DRV-a pokazalo je i da se na njemačkom tržištu nije osjetio negativan efekt zbog širenja delta varijante koronavirusa na brojkama i potražnji, osim kada su u pitanju putovanja u Portugal.

Na tom se tržištu osjeti i znatan rast rezervacija za zimu, a grupa touroperatera DER Touristik ističe kako je prisutna velika želja za putovanjima i nadoknađivanjem propuštenog za vrijeme pandemijske 2020. godine.

Iznose i da su im trenutne brojke za trećinu bolje od očekivanja, a i oni ljeto 2021. nazivaju 'last minute ljetom' jer većina rezervacija stiže samo osam tjedana prije odlaska na putovanje, dok bi u normalnim okolnostima ta putovanja bila rezervirana još prošle zime.

Njemačkih turista u Hrvatsku je u prvih šest mjeseci, po podacima iz sustava eVisitor, došlo 380,4 tisuće ili 49 posto više nego u istom razdoblju 2020., dok su s 2,4 milijuna noćenja u plusu od 73,4 posto.

Time ujedno čine i 20,3 posto od ukupno ostvarenih noćenja u šest mjeseci, čime su i dalje na prvom mjestu u hrvatskom turizmu, a isto je bilo i samo u lipnju ove godine kada ih je došlo 232 tisuće ili 13 posto više nego i istom mjesecu 2020., dok je njihovih 1,6 milijuna noćenja porast od 31,6 posto.

Za turističke dolaske s tog tržišta, kao i sa ostalih u ostatku turističke godine, najvažnija je povoljna epidemiološka situacija, koju, po riječima direktora HUT-a Veljka Ostojića, treba zadržati pod svaku cijenu.

"Ako uspijemo zadržati dobru epidemiološku situaciju, imamo šanse da u postojećim okolnostima odradimo odličnu sezonu. No, vidimo što se zbiva u ostalim mediteranskim zemljama, od Portugala, Španjolske i Grčke, i to nam daje razlog za povećanje opreza. Znamo što nam se dogodilo prošle godine i nadamo se da smo na tome nešto naučili budući da nam je lani sezona naprasno prekinuta 15. kolovoza. Prema iskustvima drugih mediteranskih zemalja, jasno je da su velika okupljanja izvor problema te stoga apeliramo da budemo maksimalno oprezni i, ako treba, restriktivni, sve s ciljem da omogućimo što duže trajanje turističke sezone. Ponovno naprasno prekidanje sezone donijelo bi izrazito loše efekte, s puno težim posljedicama za turistički sektor nego lani", poručio je Ostojić.

EU ulazi u veliku bitku za zelenu revoluciju

BRUXELLES - Europska komisija u srijedu predstavlja paket "Fit for 55", ključan element plana koji predviđa ugljičnu neutralnost do 2050. i koji prijeti izazivanjem političkih sukobe zbog električnih vozila i cijena goriva.

Riječ je o golemom izazovu o kojem će se sljedećih mjeseci voditi žustra politička rasprava s obzirom na različite početne pozicije država članica.

Paket sadrži 13 zakonskih prijedloga, koji bi europsko gospodarstvo ovisno o energiji fosilnih goriva trebali preobraziti u ugljično neutralno do 2050. godine, smanjiti onečišćenje i promet temeljiti na baterijskom punjenju.

Da bi se taj cilj ostvario, procjenjuje se da će do 2030. godine treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.

Prema nacrtu Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije, predviđa se zabrana prodaje automobila na fosilna goriva od 2035. godine i to je jedna od udarnih točaka zelenog plana te izvor goleme zabrinutosti Pariza i Berlina.

Jedan od najvažnijih dijelova paketa što će ga objaviti potpredsjednik EK i povjerenik za okoliš Frans Timmermans je revizija postojećeg sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Taj sustav, pokrenut 2005. godine, ograničava količine stakleničkih plinova koje mogu ispustiti energetski intenzivna industrija, proizvođači energije i zračni prijevoznici.

Kada budu objavljeni, zakonski prijedlozi trebaju proći kroz Europski parlament te nacionalne parlamente 27 država članica, no bitka će se voditi između industrijskih lobija i Zelenih.

Borci za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno revolucionarni, a korporacije imaju vlastite interese i oprezne su.

Bernard Looney, izvršni direktor energetskog diva BP-a ističe da su "promjene potrebne" i da će njegova tvrtka sudjelovati u procesu.

Dužnosnici strahuju i od otpora opće javnosti prisjećajući se prosvjeda "žutih prsluka" koji su potresali Francusku kada je vlada nastojala provesti novi porez na gorivo u ime zaštite okoliša.

Naziv paketa "Fit for 55", dolazi od 55 posto neto smanjenja plinova do 2030. i ambiciozniji je od prethodnog cilja smanjenja emisija na najmanje 40 posto razina iz 90-ih.

Drugi stup paketa je porez na ugljik koji će plaćati neeuropske tvrtke na vanjskim granicama bloka kako bi se osiguralo da onečišćeniji uvoz ne ulazi u EU zahvaljujući dampinškim cijenama.

Porez će se zvati Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM). Tvrtke koje uvoze robu u Europsku uniju morat će kupiti dozvole za ugljik, a upravo bi taj dio zakona mogao razljutiti europske trgovinske partnere kao što su Rusija, Kina i Indija.

Iz svojih izvora agencija AFP doznaje o ozbiljnim sukobima u Europskoj komisiji tijekom finalizacije prijedloga.

Posebno su osjetljiva pitanja uvođenja upotrebe održivih goriva, koja su mnogo skuplja, u javni prijevoz, grijanje i rashlađivanje, kao i u građevinarstvu.

Druga velika bitka očekuje se s avioprijevoznicima zbog poreza na gorivo za letove unutar Europske unije te se turistička odredišta poput Španjolske, Portugala, Grčke nadaju razvodniti taj zakonski prijedlog.

Istočne člancie bloka, ponajprije Poljska, koja se oslanja na ugljen, protivit će se ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Aktivisti za zaštitu okoliša nisu zadovoljni planovima o širenju prirodnih apsorbera ugljika kao što su šume, zelene površine, strahujući da je to nešto čime bi zamaskirali nedovoljno ambiciozan plana smanjenja emisija stakleničkih plinova.