GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

U boj za jezik svoj: Kabinetski jezičari u borbi protiv tuđinskih vjetrenjača

U boj za jezik svoj: Kabinetski jezičari u borbi protiv tuđinskih vjetrenjača
JEZIČNI PRIJEPORI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.01.2012 / 19:13
Autor: Krešimir Butković
KOLUMNA - U trenutku kad nam je pola dužnosnika u nogometu završilo na informativnim razgovorima, kad se po ministarstvima presipa iz šupljeg u prazno, kad Vlada ne zna kud bi sa sobom od muke i kad svi žure raskititi bor da ne bi ispalo da slave ''onaj njihov'' Božić, u medijima je buknula rasprava o tome treba li sport biti šport, i treba li Ministarstvo zdravlja biti Ministarstvo zdravstva.
Prije više od dvadeset godina pisao sam za ''Hrvatski književni zbornik – Ognjište'' koje je u svom nepisanom manifestu imalo promicanje hrvatske jezične kulture. U sklopu te jezikoslovne službe, na stranicama godišnjeg zbornika, izlazio je i razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog jezika. Sinonimi i homonimi trančirani su do sitnica, a da ne govorimo o nastojanju da se Novosadski pravopis u korijenu sasiječe, te uvede novi koji bi odgovarao onom prije Ilirskog preporoda.

Bilo je to vrijeme s početka devedesetih kad se ginulo i za riječ i za zemlju. Osjetljivost spram ekavice je dostizala takve nonsense da su izbjeglice iz istočne Slavonije muku mučile promijeniti svoj materinji govor, naglasak i prirodno usvojenu ekavicu. Istraživanje porijekla hrvatskih riječi odlazilo je u 5. ili 6. stoljeće, i istraživale su se riječi s područja Krima i Irana. Tako više nismo imali frontu već smo se borili na bojištu, a pobjednička zastava je prema prijedlogu tadašnjih jezikoslovaca trebala biti korugva. Dok smo mi brisali suđe, Srbi su brisali s bojišta. U razlikovnom rječniku skupilo se više od 1000 različitih riječi. Naspram 150.000 kojim se služimo u svakodnevici možemo reći da je opstojnost hrvatskog jezika ''narušena iz temelja''.

Trenutno prepucavanje s pravopisnim naputcima da bi se razlikovao ''hrvatski šport'' od ''srpskog sporta'', vraća nas u doba kad su se brojala krvna zrnca i kad je svako ''e'' bilo vezano uz ''bre''. Puritanci hrvatskog jezika zdušno se već godinama bore za čisti nam jezik, iako u cijelom tom nizu izgubljenih bitki nisu došli do ideje da organiziraju sabor jezičara, te da se konačno dogovore o hrvatskom pravopisu. Ovako imamo nekoliko važećih pravopisa i hrpu lingvističkih frakcija koje se spore oko njega.

Utjecaj stranih jezika na naš svakodnevni vokabular bitno je veća opasnost od one hoćemo li se baviti ''športom'' ili ''sportom''. Potenciranje jezičnih pitanja u politici zapravo su bespredmetna. U ovom trenutku boli me uho je li nekog boli ''uvo'' za sve ako na svojoj odgovornoj poziciji rješava akutne državne probleme. Jednom sam se regionalno zakačio s prijateljem oko germanizama u svom slengu. Zamjerao mi je popriličan broj tuđica u govoru. Istom nije primijetio da je njegov govor prepun talijanskih inačica. Slično je sa Slavonijom i hungarizmima, a da ne govorimo o turcizmima koje smo stoljećima pazarili u svojim jezikoslovnim dućanima da bi jeftinije prošli u povijesnom usudu.

Jezik se mijenja, širi, bogati. Neke riječi ne možemo prevesti. Eto, Nijemci su u stanju od jedne engleske riječi napraviti njemačku jezičnu kobasicu da bi sačuvali svoj jezik. Sa ''športom'' im nije uspjelo. Nije ni nama. Ne možemo baš sve nametnuti kao mjerodavno. Recimo, mene zanima zašto su jezikoslovci označili sisu kao prostu riječ? Sisavci smo, sišemo, no žene svejedno idu na pregled grudi ili dojke. U razlikovnom rječniku još jedna riječ je društveno stigmatizirana. Riječ ''šupak'' je zapravo stara hrvatska riječ za čmar ili anus. Ako negdje spomeneš ''šupak'' u razgovoru svi će se skanjivati jer si prost k'o šlapa. Tako sada više ne brišemo šupak već postajemo šupci ukoliko umjesto ''športa'' kažemo ''sport''.

Kamo sreće da u ovakvoj političkoj i gospodarskoj situaciji imamo samo ovakve ''šupke''. Da se razumijemo, prvi sam od onih koji će se zalagati za očuvanje jezične baštine, no neke stvari ne idu na silu. Narod je taj koji prihvaća ili odbacuje. Možemo mi imati zračnih jastuka u jeziku, no u ljeto će 90% nas napuhivati luftmadrace. Stoga, kad gledam u ministra zdravlja, vjerovat ću da čini sve za dobro ''zdravstva'', a kad mi mozak zaželi otići na pašu pogledat ću ''sportski program'', jer tog ''š'' nigdje nije službeno kvačila javna televizija. Uostalom, ako je ''sport'' uistinu srpska inačica ''športa'', e onda je vala vasceo svet srpski jer ga svi tako zovu!

Fakat, ova dilema oko nazivlja me toliko potresla da vjerujem u pad indeksa na burzi. Molio bih cijenjene jezikoslovce, kad popišu razlikovne riječi da se prebace u ''Institut za brojenje krvnih zrnaca'', jer nam je to itekako bitno za budući ustroj hrvatskog pravopisa, a još više za izlazak iz gospodarske i društvene krize!
Tagovi: jezik, hrvatski jezik, srpski jezik, Vlada RH, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Novosadski pravopis, sport, šport, germanizmi, turcizmi
PROČITAJ I OVO
Francuska Railcoopu odobrila pružanje usluga željezničkog prijevoza
ŽELJEZNICA
Francuska Railcoopu odobrila pružanje usluga željezničkog prijevoza
PARIZ - Francusko ministarstvo okoliša objavilo je u srijedu da je zadružnom društvu Railcoop izdalo dozvolu za pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika i tereta.
Zagrebačka burza: Ericsson jedini milijunaš, indeksi porasli drugi dan zaredom
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Ericsson jedini milijunaš, indeksi porasli drugi dan zaredom
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u srijedu su Crobex indeksi porasli su drugi dan zaredom, uz znatno manji promet nego prethodnih dana, a pritom je na najvećem dobitku bio industrijski sektor.
Dolar stabilan uoči zasjedanja Feda
FOREX
Dolar stabilan uoči zasjedanja Feda
LONDON - Tečaj dolara u srijedu ije bilježio većih promjena prema košarici šest ključnih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima, dok investitori čekaju smjernice iz američke središnje banke Fed u vezi budućih monetarnih poteza.
HNB od MORH-a traži vojarnu u kojoj će pohraniti kune
ZAHTJEVI
HNB od MORH-a traži vojarnu u kojoj će pohraniti kune
ZAGREB - Nakon uvođenja eura kunske novčanice idu u skladište. Građani će kovanice moći zamijeniti eurom u roku od tri godine, a za zamjenu papirnatih nema ograničenja, piše u srijedu Jutarnji list.
Azijska tržišta: Indeksi pali treći dan zaredom
PAD
Azijska tržišta: Indeksi pali treći dan zaredom
ŠANGAJ - Na azijskim su burzama cijene dionica u srijedu pale treći dan zaredom, no vrlo blago jer su ponešto ublažene zabrinutosti nakon što je kineska kompanija Evergrande poručila da će platiti neke dospjele kamate na obveznice.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE