Turistička katastrofa: Hrvatska među tri najpogođenije zemlje

Ograničenja namijenjena suzbijanju pandemija koronavirusa drže milijune ljudi kod kuće, a međunarodna putovanja i turizam se zaustavljaju. Pandemije utječe na mala poduzeća, no nije zaobišla ni svjetske gigante i druge djelatnosti vezane uz turizam kao što su zrakoplovne kompanije.

"Najveći problem je što ako netko od turista uopće i dođe izbjegavat će velike gradove i otići ravno na obalu. Ovaj hotel je iznajmljen i imam mnogo računa koje moram platiti. Puno sam u to uložio. Nadam se nekom prihodu ljeti, ali nitko ne zna hoće li od toga išta biti“, žali se za CNN.

Putovanja i turizam čine 10 posto globalnog BDP-a, a tom se djelatnošću bavi jedna od deset osoba, upozoravaju u Svjetskom vijeću putovanja i turizma, piše Večernji list.

Zbog trenutne je krize ugrožena čak trećina tih radnih mjesta te 2,7 bilijuna dolara svjetskog GDP-a. Najteže će biti pogođene zemlje čije se gospodarstvo oslanja na turizam. Svega 25 posto pada u turizmu će izbiti 7 posto BDP-a malih otočnih nacija u razvoju, a kod zemalja poput Maldiva i Sejšela, pad će biti i do 16 posto, istaknuto je na UN-ovom Savjetu za trgovinu i razvoj. Na Europu otpada polovica svih međunarodnih turističkih putovanja tako da će situacija zasigurno biti teška. Europski parlament procjenjuje kako će turistička industrija Europe gubiti više od milijardu dolara svaki mjesec, što je težak udarac sektoru o kojem ovisi 27 milijuna radnika.

Prema podacima Svjetske banke, u 2018. godini čak 25 posto našeg BDP-a došlo je od turizma i putovanja, a u čitavoj Europi, lošije stoje samo Gruzija s 31 posto i Malta s 27. Izjednačeni smo i Crnom Gorom, no iza nas su turističke velesile poput Grčke, kojoj na turizam otpada petina BDP-a, Španjolska s 15 posto i Italija čiji BDP turizam puni tek s 13 posto.

“Kriza u turizmu je puno dublja nego što smo mogli i zamisliti prije dva mjeseca“ rekla je državna tajnica za turizam u španjolskom ministarstvu industrije, turizma i trgovine Isabel Oliver.

Usporedba s prošlim krizama najbolje pokazuje koliko je turistička industrija sada ugrožena. Epidemija SARS-a je 2003. smanjila turističku potrošnju za 0,4 posto, posvemašnja recesija 2009. za četiri posto. Za 2020. godinu UN-ova agencija predviđa pad od 80 posto u odnosu na godinu ranije Iako se restrikcije u svijetu postepeno popuštaju, kod turizma je povratak u normalnije okolnosti znatno teži. Potrebne su temeljite granične kontrole, međunarodna suradnja i odgovornost samih putnika.

Europska komisija objavila je smjernice koje bi trebale pomoći oživjeti turizam, ali i ona priznaje kako putovanje ne može biti sigurno dokle god kruži virus. Zbog toga se predlaže otvaranje granica među zemljama u kojima je pandemija pod kontrolom, savjetuje se korištenje aplikacija za praćenje kontakata te se preporučuje novi sustav vaučera čime bi se financijski zaštitile putničke agencije od otkazivanja. Osim samih ugostitelja, prve na udaru su bile zrakoplovne tvrtke.

"Ključna je stvar izgraditi povjerenje među zemljama u uvjeriti ih kako je sigurno otvoriti granice bez velikog rizika od novog vala zaraze te izgraditi povjerenje kod krajnjih korisnika kako je sigurno letjeti“, istaknuo je John Holland-Kaye, ravnatelj londonskog Heathrowa, najprometnije zračne luke Europe.

Avionske tvrtke režu troškove, smanjuju flote i otpuštaju tisuće radnika, no još je gore kod kruzera. Primjerice, Princess Cruises, ogranak Carnival Corporationa, otkazao je praktički sva ovoljetna krstarenja Zrakoplovne luke i hoteli pokušavaju ponovo izgraditi povjerenje i privući goste naprednim protokolima čišćenja, testiranjem i zdravstvenim pregledima, no sve to povećava troškove.

"Takve mjere su nužne kako bi se vratilo povjerenje prije nego što se napravi cjepivo", ističe direktorica svjetskog Vijeća za putovanje i turizam Gloria Guevara. Zajedno s vladama i putničkim organizacijama, vijeće radi na osmišljavanju standardiziranog protokola zdravstvenih pregleda i dezinfekcije.

“Brz i učinkovit restart putovanja će se ostvariti samo ako vlade diljem svijeta usuglase isti paket protokola koje je razvio privatni sektor”, ističe Guevara.

Podaci iz Kine, kao prve zemlje koja je prošla pandemiju, mogu služiti kao jasan indikator kako će se stvari kretati i u ostatku svijeta. Popunjenost njihovih hotela dosegla je 25 posto u travnju, u usporedbi s jedva 10 posto kolika je bila sredinom veljače. Meituan Dianping, aplikacija za kupovinu, naručivanje hrane i rezervaciju putovanja bilježi povećanu potrošnju vezanu uz turističke atrakcije i naručivanje u hotele i ostale ugostiteljske objekte.

No Kina ukazuje i na problem s epidemijom od kojeg svi, ne samo turistički djelatnici, strahuju. Neke od turističkih atrakcija su se morale zatvoriti nedugo nakon otvaranja zbog navale turista, a Kina sada ponovo uvodi mjere ograničenja u nekim regijama nakon što su virus ponovo pojavio.

Drugdje u svijetu, Airbnb je zamijetio veliki porast u domaćem turizmu, konkretno porast bookinga u Danskoj i Nizozemskoj, istaknuo je izvršni direktor CEO Brian Chesky.

"Ljudi će tražiti opcije koje su bliže kući, sigurnije i cijenovno pristupačnije“, poručio je.

Ipak, potpuni oporavak se niti ne nazire, a kinesko iskustvo novih zaraza znači da će druge zemlje još opreznije popuštati mjere. Zemlje koje se više oslanjaju na domaći turizam mogu se nadati manjoj šteti, a na vrhu liste su SAD, Meksiko, Kina, Japan, Indija, Filipini, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, u kojima na domaće goste otpada 80 posto potrošnje u putovanju i turizmu. S druge strane, za male poslove koji ovise o gostima izdaleka, poput Gavriela, ili mnogih hrvatskih ugostitelja, za sada nema ni naznaka boljih vremena.