Turistička 2019. još će neko vrijeme ostati nedostižna

Nakon godinu dana pada fizičkih pokazatelja u turizmu zbog pandemije Covid-19, u ožujku je ostvareno 133 tisuće dolazaka i 360 tisuća noćenja turista što u odnosu na ožujak 2020. predstavlja rast za 27,0% odnosno 24,2%. Pri tome su domaći turisti ostvarili 88 tisuća dolazaka i 184 tisuće noćenja (+103,4% odnosno +73,8%) dok su strani turisti ostvarili 45 tisuća dolazaka (-27%) i 175 tisuća noćenja (-4,5%) u odnosu na ožujak 2020. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja, 51,2% ostvarili su domaći turisti.

Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u ožujku ostvarili su gosti iz Njemačke, 28,7% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,8% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Austrije i Italije (svaka po 7,2%), Češke (6%), Slovenije (5,8%), SAD-a (5,5%), Francuske (3,9%) te BiH (3,4%). Prema strukturi smještajnih kapaciteta, najviše noćenja turista ostvareno je u hotelima, i to 169 tisuća noćenja odnosno 47% od ukupno ostvarenih noćenja.

Kumulativno, u razdoblju od siječnja do ožujka ostvareno je 46,2% manje dolazaka i 40,9% manje noćenja u odnosu na isto razdoblje 2020.

Očekujemo da će, s poboljšanjem epidemiološke slike, već krajem svibnja ili početkom lipnja doći i do normalizacije putovanja. Među konkurentskim tržištima, hrvatski turizam u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim gostima (posebice turistima iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i Velike Britanije). Stoga pomno pratimo epidemiološku situaciju, retoriku i stav najvažnijih emitivnih tržišta. Osim što uspješnost sezone ovisi i o epidemiološkim mjerama u ovim državama, neupitno je da će većina europskih država nastojati motivirati građane da vrijeme ljetnih godišnjih odmora provedu na matičnim tržištima.

Uz to, očekujemo snažan pritisak konkurentskih destinacija. Ipak, Hr­vatska bi trebala imati velike koristi od novonastalog trenda putovanja prema poznatim, bliskim, sigurnim i pouzdanim odredištima. Uz to, hrvatski turistički sektor manje je ovisan o kongresnom turizmu i zračnom prometu u usporedbi sa sličnim zemljama jer se manje od 10% dolazaka ostvaruje avionom. Solidna središnja turistička sezona i izgledno, ali još uvijek neizvjesno produljenje po­sezone moglo bi nadoknaditi gubitke iz drugog tromjesečja. Međutim, čak i uz visoke dvoznamenkaste stope rasta, ni noćenja ni prihodi neće doseći razinu 2019. Naime, čak i 60% međugodišnji rast značio bi 75% ukupnih noćenja i prihoda u 2019.