Najnovija tema odnosi se na nametanje carina na sve proizvode koji se uvoze iz tri najveća američka trgovinska partnera.
Trump je obećao potpisati izvršnu uredbu 20. siječnja 2025. kojom će Meksiku i Kanadi naplatiti carinu od 25% na sve proizvode koji ulaze u SAD, uključujući carinu od 10% na robu koja dolazi iz Kine. To je puno umjerenije od onoga o čemu se raspravljalo ranije u kampanji. Početna je namjera bila nametnuti Kini carine od 60% na svu robu uvezenu u SAD, uz uvođenje carina od 10-20% na sav uvoz, također recipročnih carina koje bi odgovarale onima na američki izvoz. Jedna od Trumpovih politika uključuje poreze, a glavni prioritet je proširenje odredaba o porezu na dohodak pojedinaca i porezu na nekretnine iz TCJA-a iz 2017., od kojih gotovo sve ističu krajem 2025. Međutim, korporativni porezi slijede, uz obećanje smanjenja korporativnih porez na dohodak s 21% na 15%, iako se tek treba vidjeti hoće li to biti smanjenje zakonske stope ili ciljana stopa za proizvođače.
Za provedbu svih tarifa i provođenje politika bez narušavanja tržišta, novoizabrani predsjednik trebao bi pomoć svoje administracije, a jedna od najvažnijih uloga bila bi ona ministra financija. Trump je najavio da će za tu ulogu nominirati Scotta Bessenta, veterana Wall Streeta koji se zalaže za carine i mogula hedge fondova. Čim se pojavila na tržištu, vijest je potaknula rast valuta diljem svijeta, jer su se tržišta bojala da će Trump izazvati potrese na globalnim tržištima. Tržište gleda na Bessenta kao na nekoga s postupnijim pristupom nametanju carina i pokušajima obuzdavanja proračunskog deficita, a konsenzus je da će on općenito biti pozitivan za gospodarstvo i tržišta.
Kako se približava sljedeći sastanak Fed-a i ECB-a, počinjemo vidjeti razlike u monetarnoj politici između ova dva gospodarstva. Posljednje tri godine vidjeli smo kako se inflacija i monetarna politika kreću sinkronizirano diljem svijeta. Međutim, Fedov ciklus popuštanja poprima drugačiji oblik od onog ECB-a, budući da je Fedova glavna briga porast rizika od inflacije, dok se ECB snažno bavi pitanjem ekonomske slabosti. Fed je na putu da do kraja 2025. smanji svoje referentne stope samo upola manje od ECB-a, s predviđanjem da će inflacija ostati iznad 2%, u usporedbi s ECB-om koji se suočava sa sporim rastom i projekcijom inflacije ispod ciljanih 2% što prije kao veljača.
Da zaključimo, globalna financijska tržišta upijaju Trumpove trgovinske politike, razlike u monetarnoj politici i potencijalne fiskalne promjene, a sve to dok se kreću u neizvjesnom geopolitičkom okruženju. Od dana izbora bio je prisutan strah da će prinosi u SAD-u vrtoglavo porasti, iako se pokazalo da to nije tako. Zapravo, prinosi su pali niže, a krivulja se spljoštila što sugerira da su ulagači oprezni u pogledu budućih smanjenja kamatnih stopa zbog neprekidne inflacije i snažnog rasta BDP-a, što implicira stalni rizik da Fed ne može smanjiti onoliko koliko je tržište je očekivalo.
