Troškovi uvoza hrane mogli bi oboriti rekord u 2023.

Troškovi uvoza hrane trebali bi u ovoj godini dosegnuti 1,98 bilijuna dolara, što bi bilo za 1,5 posto više nego u 2022.

Lani su porasli za 11 posto, a u 2021. za 18 posto, navodi FAO u polugodišnjem izvješću, objavljenom u četvrtak.

Uvoz hrane u razvijenim gospodarstvima ponovo će porasti, dok će se u skupini najslabije razvijenih zemalja smanjiti za 1,5 posto, a u zemljama u razvoju koje su neto uvoznici hrane za 4,9 posto, prema FAO-u.

„Smanjenje obujma uvoza hrane u te dvije skupine zabrinjava jer navodi na zaključak o smanjenoj kupovnoj sposobnosti", upozorava FAO.

"Zabrinutost pojačava činjenica da niže cijene osnovih prehrambenih proizvoda na međunarodnim tržištima nisu, ili barem ne u potpunosti, pretočene u niže cijene u domaćoj maloprodaji, što signalizira da bi se pritisak na troškove života mogao protegnuti i na 2023., napominje FAO.

Zato su važne pomno odmjerene intervencije vlada u borbi protiv inflacije, rekao je viši ekonomist FAO-a El Mamoun Amrouk.

UN-ova agencija istodobno procjenjuje da bi proizvodnja većine prehrambenih proizvoda trebala porasti u ovoj godini.

Izuzetak je proizvodnja pšenice koja bi se mogla smanjiti za tri posto u odnosu na rekordnih 777 milijuna tona u 2022., odražavajući očekivani pad u Rusiji i Australiji zbog, kako predviđaju u FAO-u, manjih zasijanih površina pod utjecajem izglednih ekstremnih vremenskih događaja.

Globalna proizvodnja krupnih žitarica trebala bi porasti za tri posto, na 1,5 milijardi tona, novi rekord, potaknuta očekivanim značajnim povećanjem proizvodnje kukuruza u SAD-u te rekordnom žetvom u Brazilu.

Proizvodnja uljarica, mlijeka i šećera trebala bi porasti, kao i proizvodnja mesa i riba. Povećat će se i proizvodnja ribe i morskih plodova, budući da će veći uzgoj nadoknaditi smanjeni slobodni ulov.