GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Telekomi žele prisilno naplatiti dug, banke sklone dogovoru

Telekomi žele prisilno naplatiti dug, banke sklone dogovoru
PREGOVORI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.09.2014 / 08:31
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Bankama je prihvatljiva Vladina namjera da se građanima lošeg imovinskog stanja oproste dugovi do deset tisuća kuna, dok su telekomunikacijske tvrtke pokazale negativan stav prema ideji da odustanu od naplate računa onima koji su završili u blokadi jer su nezaposleni, imaju male mirovine ili primaju socijalnu pomoć.

Takav se zaključak nameće nakon prvog sastanka predstavnika Vlade s vodećim ljudima bankarskog sektora i telekomunikacijskih tvrtki na kojem se počelo tražiti rješenje za deblokadu računa građana koji ne mogu plaćati svoje obveze, a i inače im financije ne stoje najbolje.

Banke su odmah prihvatile tu ideju, njima je očito u interesu da skinu s dnevnog reda za njih male dugove. Došli su na sastanak čak i s rješenjima iz nekih drugih zemalja, primjerice Švedske ili Velike Britanije, pa i s memorandumom Europske komisije koje govore o rješavanju problema prezaduženosti građana kako ne bi došlo do još većih socijalnih raslojavanja. S druge strane, telekomunikacijske tvrtke pokazale su negativan stav i ustraju u tome da će oni naći načina da naplate svoje dugove, otkrivaju naši izvori iz Vlade.

Koliko su razgovori bili napeti, otkivaju izvori Novog lista, govori i činjenica da su predstavnici Vlade u jednom trenutku svojim sugovornicimna s druge strane kazali da Vlada u svakom trenutku može donijeti zakon po kojem će se staviti moratorij na naplatu duga siromašnim građanima. U tom slučaju, ne bi bilo oprosta duga, ali ni vjerovnici ne bi mogli ići u prisilnu naplatu kod socijalno ugroženih građana, niti bi se na njihov dug obračunavale kamate.

– Ako doista toliko ustraju u tome da ih nije briga za nikoga u društvu Vlada ima i druge mehanizme, a osim moratorija na naplatu duga, u rukama su joj i mjere porezne politike, kaže naš sugovornik, a na pitanje prijete li to uvođenjem nekih poreza iz Banskih dvora, odgovara da nije tako, ali da je suludo da se dio komapnija ponaša kao da ne posluje u hrvatskom društvu. Uz to nam otkriva i kako je ministar financija Boris Lalovac na sastanku u ponedjeljak banke i telekomunikacijske tvrtke upozorio kako je naplata duga od tri najveća dužnika koji su u blokadi »vrijedna« više od pola milijarde kuna, koliko i dug svih 145 tisuća građana čiji su računi blokirani zbog duga manjeg od deset tisuća kuna. Oprost duga vjerojatno se ne bi odnosio na sve njih, nego tek na nezaposlene, one koji primaju socijalnu pomoć, te umirovljenike s manjim primanjima. Nazaposlenih i umirovljenika je nešto više od 71 tisuće, onih sa socijalnom naknadom oko 12 tiusća, ali ni svi oni ne bi bili uključeni u priču o otpisu jer je i među njima gotovo devet i pol tisuća građana koji imaju oročenu štednju. Tako bi se prema nekim procjenama otpis duga odnosio na nešto više od 70 tisuća građana, koji su u najlošijoj imovinskoj situaciji.

Precizne kriterije trebala bi utvrditi potpredsjednica Milanka Opačić, odnosno njezino ministarstvo socijalne skrbi u sljedeća dva tjedna, nakon čega će biti nastavljeni razgovori oko ovog vladinog projekta.

Ovisno o dogovoru s privatnim tvrtkama, prvenstveno bankama i telekomunikacijskim kompanijama, krug onih koji bi trebali oprostiti dugove građanima čiji su računi u blokadi bi se širio primjerice na javna poduzeća i komunalne tvrtke.

Na naše pitanje zašto ih se već nije uključilo u razgovore, izvori iz Vlade odgovaraju da će taj dogovor kudikamo biti lakši, jer se praktički radi o kompanijama u državnom vlasništvu, bilo da je riječ o lokalnoj ili nacionalnoj razini.

– Ako se dogovorimo s privatnim tvrtkama, dogovor s onima koji su pod utjecajem lokalnih ili državnih vlasti sigurno će biti puno lakši, zaključuje naš sugovornik iz Vlade.

Tagovi: oprost dugova, banke, telekomunikacijske tvrtke, Boris Lalovac
PROČITAJ I OVO
Luda priča iz Norilska: Rudarenje bitcoina stiglo i do Arktičkog kruga
KRIPTOVALUTE
Luda priča iz Norilska: Rudarenje bitcoina stiglo i do Arktičkog kruga
NEW YORK - Ruska kompanija izabrala je grad Norilsk, smješten iznad Arktičkog kruga, kao centar za rudarenje bitcoina.
Minerali: Evo zašto Norvežani imaju razloga za zadovoljstvo
RESURSI
Minerali: Evo zašto Norvežani imaju razloga za zadovoljstvo
OSLO - U Norveškoj je otkriveno ogromno nalazište takozvanih kritičnih sirovina. Ono bi, kako se očekuje, moglo smanjiti ovisnost EU-a o sirovinama iz Rusije i Kine.
Beogradska berza: Slab promet, indeksi u minusu
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Slab promet, indeksi u minusu
BEOGRAD – Početak nove trgovačke nedelje na Beogradskoj berzi doneo je dalji pad prometa i BELEX indeksa.
I njemački ugostitelji na rubu izdržljivosti
NA RUBU
I njemački ugostitelji na rubu izdržljivosti
BERLIN - Ugostitelji diljem Europe strahuju za egzistenciju, tako i u Njemačkoj. U sličnoj situaciji su i vlasnici malih trgovina i obrtnici. Mnogima državna pomoć stiže prekasno.
Zagrebačka burza: Nastavak pada indeksa, turistički sektor pod pritiskom
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Nastavak pada indeksa, turistički sektor pod pritiskom
ZAGREB - Početak novog tjedna donio je nastavak silaznog trenda na Zagrebačkoj burzi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE