Za sličnu su se zabranu u Europi već odlučile i Srbija te Moldavija, a izvan Europe cijeli je niz zemalja donio neku vrstu protekcionističkih mjera i veće kontrole nad lokalnom proizvodnjom žitarica i brašna, a među njima i značajni izvoznici Argentina i Turska. S druge strane, mnoge zemlje na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike jako ovise o uvozu žita iz Ukrajine.
Rusija i Ukrajina drže inače više od četvrtine svjetske trgovine žitom, a značajni su i izvoznici kukuruza, ali i jestiva ulja, pa se i na tom terenu primjećuje nervoza i mjere. Indonezija, najveći svjetski izvoznik jestivih ulja, uveo je tako kontrole na svojem tržištu, što znači da će tamošnji proizvođači palmina ulja morati 30 posto od svojih ukupnih isporuka zadržati na lokalnom tržištu, što je povećanje domaćeg plasmana za 20 posto.
Egipat je, pak, u strahu u četvrtak objavio da zabranjuje izvoz brašna, žita i leće kako bi država osigurala svoje zalihe uslijed mogućih nestašica na tržištu zbog ruske invazije. Kako su objavili mediji, zabrana se odnosi i na tjesteninu te grah, a trajat će tri mjeseca. Egipat inače većinu pšenice uvozi iz Rusije i Ukrajine, a vlada je stanovništvu poručila da racionalizira potrošnju.
Mađarska zabrana je posebno uznemirila neke zemlje, a među njima i Sloveniju, čija polovica uvoza žitarica inače dolazi iz Mađarske. Uznemirenost vlada i u Italiji, a prema izvještaju njemačkog Feed Magazine/Kraftfutter od četvrtka, mogla bi biti ugrožena opskrba Talijana kruhom, a tamošnji mlinari su bijesni na Mađare, optužujući ih da krše pravila europskog jedinstvenog tržišta.
Udruga talijanskih operatora mlinova Italmopa je upozorila da postoji opasnost da će talijanski mlinovi ostati bez pšenice za nekoliko dana jer nadomjestak uvoza iz drugih zemalja ne može biti osiguran preko noći. Šef te udruge je pozvao Europsku komisiju da poduzme odlučne poteze protiv mađarske odluke i da osigura slobodan protok roba na unutrašnjem europskom tržištu. Talijani kažu također da im prijeti i problem s nabavom hrane za uzgoj stoke, kako je upozorilo i najveće tamošnje udruženje farmera Coldiretti.
Poljska je veliki europski izvoznik žita s oko 8,6 milijuna tona u prošloj godini, odmah nakon Ukrajine i Rusije, a tu je Rumunjska. Iz Bukurešta su, pak, objavili kako oni ne namjeravaju uvoditi zabrane izvoza te da Rumunjska u dobrim godinama može proizvesti 11 milijuna tona pšenice, a domaća potrošnja iznosi 4,3 milijuna tona. Veliki izvoznik žita je i Kazahstan, napominje BNE Intelinews, a ta zemlja za ovu godinu planira izvoz od 7,3 milijuna tona.
