GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Swissleaks je dječja igra u odnosu na Hypoleaks

Swissleaks je dječja igra u odnosu na Hypoleaks
ZAMAGLJIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.02.2015 / 13:44
Autor: Domagoj Margetić
KOLUMNA - Kada neka informacija u, inače strogo kontroliranim, cenzuriranim, i interesno premreženim medijima, ipak dođe do javnosti, mi novinari se najčešće pitamo – koja je pozadina cijele priče?
Ili da parafraziram jednu rečenicu koja se često „vrti“ društvenim mrežama; nikada se velika priča ne krije u informacijama koje vam plasiraju kroz medije, nego u onim informacijama koje vam plasiranjem priča u „mainstream“ medijima pokušavaju sakriti. Već na prvi pogled, činilo se kako je to slučaj i sa famoznim „Swissleaksom“. Koja je tu prava priča iza priče?! Odnosno, postavimo stvar direktnije, što se želi sakriti aferom „Swissleaks“?

Cijela buka u Hrvatskoj je nastala oko iznosa od ukupno 33,2 milijuna američkih dolara, koliko se prema navodima iz slučaja „Swissleaks“ odnosi na iznose prebačene iz Hrvatske, dok najveći pojedinačni iznos utajenog novca iz Hrvatske iznosi 10,7 milijuna američkih dolara. Za usporedbu, prema dokumentima iz Afere Hypo, ukupan iznos sredstava prebačenih iz Hrvatske, preko tajnih računa kod Hypo Grupe, u kreditne, investicijske i financijske operacije u inozemstvu iznosi najmanje 47,7 milijarda eura, a vjerodostojnost informacija o ovim transakcijama svojevremeno je na sudu potvrdila i sama Hypo Grupa, pisanim očitovanjem članova Uprave Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb od 23. srpnja 2010. godine, koje su potpisali predsjednik Uprave Markus Ferstl i tadašnji član Uprave Ivo Bilić.

Dakle, u slučaju „Afere Swissleaks“, afera se zapravo krije u činjenici da su mediji u ovoj zemlji u tolikoj mjeri pod kontrolom i cenzurirani, da je u njima moguće objaviti informaciju o nekom slučaju „teškom“ 33,2 milijuna američkih dolara, ali je nemoguće istraživati i pisati o aferi „teškoj“ najmanje 47,7 milijarda eura. Ukratko, za javnost je ovdje najinteresantnije pitanje: Zašto se u medijima smije pisati o utaji 33,2 milijuna dolara, ali se ne smije pisati o pljački 47,7 milijardi eura? Koga ili što u ovom slučaju prikrivaju korumpirani, cenzurirani, kontrolirani mediji? Ili, pak, „okrenimo pilu naopako“ i postavimo pitanje; kome najviše odgovara medijska buka oko „Afere Swissleaks“?

„Swissleaks“ je plasiran u medije u trenutku kada austrijski parlament ponovno pokreće parlamentarnu istragu oko Afere Hypo, u kojoj je, podsjetimo, samo iz bivših jugoslavenskih republika preko tajnih računa koji su kontrolirani preko Hypo Grupe, u inozemstvo prebačeno oko 150 milijardi eura, o čemu sam i nedavno pisao. Dakle, kako je potvrđeno i u medijima, austrijski parlament bi veš kroz nekih mjesec dana mogao formirati parlamentarno istražno povjerenstvo, pred kojim bi se na saslušanjima u Aferi Hypo moglo naći čak dvjestotinjak visokoprofilnih svjedoka, koji bi trebali svjedočiti o ovoj, najvećoj bankarskoj aferi nakon Drugog svjetskog rata. S druge strane, njemačka BLB banka iz Munchena, već je ranije tvrdila kako su oštećeni u Aferi Hypo, a nakon najave Austrije kako će Hypo Grupu na Balkanu prodati američkom investicijskom fondu, iz BLB banke najavili su tužbu protiv Austrije „tešku“ čak 2,4 milijarde eura, smatrajući da im toliko pripada po osnovi kreditnih sredstava koja su imali plasirana u Hypo Grupi u trenutku austrijske nacionalizacije. Još prije tog zahtjeva, iz Njemačke su najavljivali odštetni zahtjev u odnosu na Austriju. Pozivajući se kako bavarske vlasti, koje kontroliraju BLB banku nisu imale objektivne informacije prilikom preuzimanja Hypo Grupe, te da su bili dovedeni u zabludu zbog čega su pretrpjeli značajnu financijsku štetu.

Austrija je na ove njemačke zahtjeve odgovorila tužbom, koju je 19 prosinca 2014. podnijela protiv BLB banke, sa odštetnim zahtjevom u visini od 3,5 milijarde eura, tvrdeći kako ih je njemačka banka obmanula u pogledu stvarnog financijskog stanja Hypo Grupe, u trenutku nacionalizacije Hypa 2009. godine. Nije beznačajna niti činjenica kako se u cijelu priču umiješao i američki investicijski fond, koji se u pregovorima s austrijskom Vladom pojavio kao najizgledniji kupac Hypo Grupe na Balkanu, a koji očito samo figurira kao povjerenik za stvarne kupce balkanskog Hypa. Naime, jednom kada Austrija uspije prodati Hypo Grupu novom kupcu i vlasniku, praktički će se zaustaviti daljnje istrage u slučaju Afere Hypo i cijela bi priča s pravosudne strane mogla biti završena. Zato je i očekivano da se iza američkog investicijskog fonda kao povjerenika, zapravo, krije jedan ili više, grupacija zainteresiranih kupaca, te da se u ovoj operaciji preuzimanja Hypo Grupe na Balkanu također radi o operaciji s jedne strane pranja novca, a s druge strane prikrivanja transnacionalnog organiziranog kriminala u Aferi Hypo. Nesporno je, dakle, da sve tri strane; austrijska, njemačka i američka, imaju više razloga za prikrivanje kriminala u Aferi Hypo. Nije nevažan podatak niti da interes u prikrivanju afere ima i Francuska.

Poznato je, naime, da je Hypo Grupa bila tek završni punkt za pranje otprilike 150 milijardi balkanskog novca, te njegovo ubacivanje u legalne financijske tokove kroz financijske, kreditne i investicijske operacije Hypo Grupe. Prethodno je novac prebacivan preko tajnih računa kod hrvatskih poslovnih banaka, kao što su Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, na offshore račune na Cipru, a potom na tajne, povjereničke račune kod nekoliko banaka: Anglo Yugoslav Bank Limited u Londonu, Banque Franco Yugoslav u Parizu, Adria Bank AG u Beču, LHB banku u Frankfurtu, BLB banku Munchen, a u operacijama izvlačenja novca iz jugoslavenskih država sudjelovali su i nekada visoki dužnosnici administracije SAD-a, kao primjerice bivši zamjenik državnog tajnika SAD-a Lawrence Eagleburger, koji je bio i privatno poslovno povezan s mrežom banaka preko kojih je iz bivše Jugoslavije izvlačen novac na tajne račune u inozemstvo, a poznato je da je još od početka 1980.-ih godina bio predsjednik Ljubljanske banke u New Yorku, čiji je potpredsjednik (ništa manje zanimljivo) bio američki general Brent Scowcroft. Ovo su samo neki od primjera amrričke umiješanosti u financijsko – povjereničku mrežu preko koje je izvlačen novac iz bivše Jugoslavije, a koji je u konačnici završio u financijskim operacijama preko Hypo Grupe.

Zato, svoj interes u prikrivanju Afere Hypo, i prikrivanju prljavih tragova balkanskog novca, koji je opran preko Hypo Grupe, imaju korumpirane političke, obavještajne, vojne i poslovne elite SAD-a, Njemačke, Francuske i Austrije, čiji su predstavnici posredno ili neposredno bili umiješani u financijske operacije čija se završnica odigravala upravo preko Hypo Grupe.

Zato je zanimljivo da u „Aferi Swissleaks“ upravo u ovom trenutku kada se u EU ponovno otvara pitanje Afere Hypo, najednom u javnost izlaze materijali koje su udruženo mogle plasirati upravo zainteresirane strane za prikrivanje financijskih tragova u Aferi Hypo. Prvo je tu francuska strana, koja je izvorno i posjedovala materijale iz „Afere Swissleaks“ i koja ih je dostavila službenim institucijama SAD-a i ostalim europskim partnerima, između ostalog Austriji i Njemačkoj. Svar je u klasičnom medijsko – paraobavještajnom spinu, za kojeg umiješani novinari niti ne moraju obavezno znati. Ali su „pasivni“ sudionici te priče, iako ne moraju biti svjesni interesa i igara u pozadini cijelog slučaja. Činjenica je da su se o slučaju Swissleaks raspričali svi mediji, iako taj slučaj i moguća istraga ovog slučaja ne zadire u međunarodni sistem financijskog kriminala, niti zadire u primjerice balkanski tranzicijski kriminalni sistem u tolikoj mjeri kao Afera Hypo. Dakle, Swissleaks je razmjerno bezopasniji od Afere Hypo, pa se manjom štetom puštanja ove priče, naprosto pokušava kontrolirati veća šteta od mogućeg nastavka druge priče.

Istovremeno, žečli se u javnosti „kupiti vrijeme“ do konačne prodaje Hypo Grupe na Balkanu novim vlasnicima, kako se ne bi priča proširila i na raspravu u medijima – tko zapravo stoji iza američkih povjerenika koji očito u kupnji Hypo Grupe Balkan nastupaju u nečije ime i za nečiji račun?! Afera Swissleaks, stoga je, iako financijski manja i beznačajnija od Afere Hypo, „ni kriva ni dužna“ postala dijelom ove velike financijske afere, tako što sada služi kao medijski paravan, iza kojeg se nastavlja prikrivanje tragova 150 milijardi eura opljačkanih iz jugoslavenskih država.

Ukratko, iza medijskih kulisa Swissleaksa odvija se legalizacija opljačkanih balkanskih milijardi. To je ta priča iza priče: Swissleaks je tu da ne bi bilo Hypoleaksa.
Tagovi: Swissleaks, afera Hypo, Hypo Alpe-Adria banka, Ivo Bilić, Markus Ferstl, BLB, Bayericshe Landesbank
PROČITAJ I OVO
Beogradska berza: Akcije Komercijalne planule za 26 mln RSD, indeksi pali
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Akcije Komercijalne planule za 26 mln RSD, indeksi pali
BEOGRAD – Investiciona aktivnost na Beogradskoj berzi je eruptirala poslednjeg trgovačkog dana u nedelji, pri čemu je ukupan promet uzleteo na 1,57 milijardi dinara (preko 13,3 miliona evra), dok su indeksi zaključili trgovanje na negativnoj teritoriji.
Zagrebačka burza: Pad indeksa, Dalekovod gubitnik dana
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Pad indeksa, Dalekovod gubitnik dana
ZAGREB - Kraj je tjedna donio slabašan promet i pad indeksa Zagrebačke burze.
Slovenska vlada ne preporučuje turistička putovanja
PUTOVANJA
Slovenska vlada ne preporučuje turistička putovanja
LJUBLJANA - Slovenska vlada ponovo je ovih dana svoje građane upozorila da ne putuju u inozemstvo bez hitnih i esencijalnih potreba jer pandemija Covida-19 još uvijek traje.
Vučković: Nakon sedam godina, raste proizvodnja mlijeka
MLIJEKO
Vučković: Nakon sedam godina, raste proizvodnja mlijeka
ZAGREB - Ministrica poljoprivrede Marija Vučković pohvalila se u petak rastom poljoprivredne proizvodnje, rastom izvoza i smanjenjem uvoza u prošloj godini, te rastom proizvodnje mlijeka u posljednjih osam mjeseci, prvi put nakon sedam godina.
Hrvatska na međunarodnom tržištu izdala obveznice vrijedne dvije milijarde eura
OBVEZNICE
Hrvatska na međunarodnom tržištu izdala obveznice vrijedne dvije milijarde eura
ZAGREB - Ministarstvo financija objavilo je u petak da je na međunarodnom tržištu kapitala realiziralo dvije tranše obveznica u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde eura, što je prvo zaduženje države obveznicama od početka godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE