Svjetska tržišta: Središnje banke podižu kamate, indeksi oštro pali |
Objavljeno: 25.09.2022 / 08:58 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB – Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnih investicija, s obzirom da središnje banke u svijetu agresivno podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva. |
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 4 posto, na 29.590 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,8 posto, na 3.693 boda, a Nasdaq indeks 5 posto, na 10.867 bodova. Zbog toga su S&P i Nasdaq indeks zaronili u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje rekordne razine, dok je Dow to zamalo izbjegnuo. Tržište je pod snažnim pritiskom od srijede, kada su čelnici američke središnje banke povećali kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, treću sjednicu u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine. To se, doduše, očekivalo, no nije se očekivalo da će kamate i idućih mjeseci nastaviti brzo rasti. Prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto. To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova. Najagresivnije povećanje kamata u povijesti Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite. Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine. „Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom, no Fed im je praktično poručio da sjednu i zašute. Središnja banka nastoji ubiti inflaciju dok je tržište rada još snažno”, kaže David Russell, analitičar u tvrtki TradeStation Group. Čelnici Feda odlučni su, poručili su, suzbiti inflaciju s najviših razina u više od 40 godina. Powell: Recesija je moguća No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda. Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će gospodarstvo porasti 1,7 posto. Iduće bi godine bruto domaći proizvod mogao porasti za 1,2 posto. No, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamata gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju. Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka. Predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu je otvoreno priznao: „Nitko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti”. Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ciljana razina inflacije od 2 posto mogla biti postignuta tek 2025. godine. „Ako se povišena inflacija zadrži i ako Powell nastavi paljbu iz svih oružja, kako je najavio, mislim da ćemo uroniti u recesiju. A to će znatno smanjiti zarade kompanija”, kaže Mike Mullaney, direktor u tvrtki Boston Partners. Povišene kamate – 'novo normalno' Osim američke, i većina ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu povećava kamate kako bi suzbile inflaciju. To su prošloga tjedna, među ostalim, učinile britanska, švicarska, švedska i norveška središnja banka. Britanske monetarne vlasti povećale su kamate za 0,50 postotnih bodova već sedmu sjednicu zaredom i poručile da je gospodarstvo već vjerojatno u recesiji. Kako se kamate povećavaju, a rast gospodarstava usporava, ulagači se povlače iz rizičnijih investicija širom svijeta, pa je MSCI indeks svih najvećih svjetskih tržišta prošloga tjedna potonuo više od 3 posto i zaronio na najnižu razinu u dvije godine. „Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode 'novom normalnom'”, kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3 posto, na 7.018 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,6 posto, na 12.284 boda, a pariški CAC 4,8 posto, na 5.783 boda. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,5 posto, na 27.153 boda. |
|
Tagovi: #Svjetska tržišta, #Wall Street, #DAX, #FTSE100, #CAC 40 |
PROČITAJ I OVO | ||
Njemačka gura željeznicu na prvo mjesto u investicijskom pohodu od 500 milijardi eura |
BERLIN - Njemačka planira svoju neispravnu željezničku mrežu učiniti svojim prvim prioritetom dok nastoji ubrzati potrošnju iz svog infrastrukturnog fonda od 500 milijardi eura, osmišljenog za izvlačenje najvećeg europskog gospodarstva iz stagnacije. |
Azijska tržišta: Pad indeksa nakon izraelskog napada na Iran |
ŠANGAJ - Azijsko-pacifička tržišta pala su u petak nakon što je Izrael izveo vojni napad na Iran, ciljajući njegov nuklearni program, dok se Iran zavjetovao na odmazdu. |
Wall Street: Oracle dobitnik dana, indeksi porasli |
NEW YORK - S&P 500 je u četvrtak završio s porastom, jer je rast dionica Oraclea potaknuo nade ulagača i potaknuo sektor velikih tehnoloških tvrtki. |
Pogled iz Njemačke: Crna Gora, Portugal, Turska i Malta jeftinije od Hrvatske |
BERLIN - Prema nedavno objavljenim podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda, najniža razina cijena u ožujku zabilježena je u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Tamo je, u prosjeku, razina cijena za posjete ugostiteljskim objektima i boravke u hotelima bila za po 52 posto niža nego u Njemačkoj. Za Nijemce je jeftina bila i Bugarska (–51 posto). |
Zagrebačka burza: Indeksi pali, promet slab |
ZAGREB - Zagrebačka je burza u četvrtak iznjedrila pesimističnu trgovinu s padom indeksa i slabim prometom. |