Svjetska tržišta: Na Wall Streetu indeksi pali, u Europi porasli

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 0,7 posto, na 29.263 boda, a S&P 500 0,8 posto, na 3.557 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,2 posto, na 11.854 boda.

U ponedjeljak su Dow Jones i S&P 500 dosegnuli rekordne razine, nakon objave američke biotehnološke kompanije Moderna da se njezino cjepivo protiv covida-19 pokazalo učinkovitim kod 94,5 posto osoba cijepljenih u kliničkim ispitivanjima.

No, idućih se dana najveća svjetska burza našla pod pritiskom zbog niza vijesti o rekordnom broju novozaraženih koronavirusom u SAD-u i Europi.

Zbog toga mnoge savezne države SAD-a i europske zemlje uvode strože restriktivne mjere, što će usporiti oporavak gospodarstava od koronakrize.

Neki podaci već ukazuje na to. Prošloga je tjedna broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u porastao za 31.000, na 742.000, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali pad tog broja.

To pokazuje da je oporavak tržišta rada posustao, a to znači i da se oporavak američkog gospodarstva iz recesije usporava.

„Tržište je konfuzno jer portfelj menadžeri ne znaju na koje bi se razdoblje trebali fokusirati. Da li na kratkoročno, šest do devet mjeseci, i daljnje širenje virusa ili na razdoblje nakon što su svi cijepljeni, a virus iskorijenjen?”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

Podršku tržištu pružile su, pak, vijesti da su predstavnici demokrata i republikanaca u Senatu dogovorili nastavak pregovora o novom paketu poticajnih mjera.

Pregovori o tim mjerama traju već mjesecima, a prekinuti su uoči predsjedničkih izbora početkom studenoga. Uskoro bi, pak, mogli biti nastavljeni.

I dok su Dow Jones i S&P 500 pali, Nasdaq indeks prošloga je tjedna blago porastao.

„Ovaj je scenarij već viđen, investitori su na naznake slabosti gospodarstva potražili utočište u tehnološkom i drugim sektorima koji su otporniji na koronakrizu”, kaže Ryan Detrick, strateg u tvrtki LPL Financial.

Krajem tjedna ulagače su, pak, zabrinule nesuglasice između ministarstva financija SAD-a i središnje banke.

Posljedica je to odluke ministra financija Stevena Mnuchina o završetku nekoliko programa kreditiranja, uvedenih na početku koronakrize, a koje je provodila američka središnja banka.

Premda je Fed predložio da se ti programi nastave, Mnuchin je to odbio jer smatra da bi oko 450 milijardi dolara tih sredstava trebalo biti na raspolaganju Kongresu za druge namjene i kreditiranje malih poduzeća.

Nesuglasice između Feda i ministarstva financija nisu česte, pa je to uznemirilo ulagače, premda ti programi kreditiranja kompanija i lokalnih jedinica nisu bili često korišteni.

Analitičari kažu da su ti programi, premda slabo korišteni, ulijevali sigurnost da će likvidnost i kreditiranje biti održani, ako se kriza pogorša.

„Ulagači su računali na to da će taj novac brzo biti plasiran ako to bude potrebno. Bez tih programa tržište neće kolabirati, no svojedobno su s uvođenjem tih programa s tržišta uklonjena strahovanja od neplaćanja ili velikih proračunskih problema u saveznim državama”, kaže Matt Fabian, partner u tvrtki Municipal Market Analytics.

Europske burze porasle
A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, unatoč zaoštravanju restriktivnih mjera u mnogim zemljama zbog nepopustljivog širenja koronavirusa.

Londonski FTSE indeks ojačao je 0,55 posto, na 6.351 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 posto, na 13.137 bodova, a pariški CAC 2,1 posto, na 5.495 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,55 posto, na 25.527 bodova, pa se kreće na najvišim razinama u 29 godina.