Svjetska tržišta: Indeksi većinom porasli, trgovanje nesigurno |
Objavljeno: 03.04.2022 / 08:45 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB – Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo vrlo nesigurno, a cijene su dionica oscilirale ovisno o razvoju situacije u vezi Ukrajine, kretanju cijena nafte i gospodarskim pokazateljima, posebice o inflaciji. |
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,1 posto, na 34.818 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,1 posto, na 4.545 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 14.261 bod. Početkom tjedna ti su indeksi snažno porasli, zahvaljujući optimizmu ulagača nakon vijesti da je u mirovnim pregovorima Rusija obećala da će drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeva, a Ukrajina predložila neutralni status. No, rat u Ukrajini je nastavljen, a ulagače je u drugom dijelu tjedna uznemirila i prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će prekinuti isporuke plina europskim zemljama, ako ih neće plaćati u rubljima. Bijela kuća uvela je, pak, nove sankcije Rusiji i najavila dosad najveću prodaju nafte iz strateških rezervi kako bi spriječila daljnji rast cijene 'crnog zlata'. Snažan rast cijena nafte, ali i drugih sirovina od početka rata u Ukrajini podržava jačanje inflacijskih pritisaka. Zbog toga se posljednjih tjedana gotovo uobičajilo da burzovni indeksi porastu kada cijene nafte padnu i obrnuto. I novi podaci potvrdili su da se u SAD-u inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina. Prema indeksu cijena proizvoda za osobnu potrošnju, inflacija, bez cijena hrane i energije, dosegnula je u veljači 5,4 posto na godišnjoj razini, a sa cijenama energije i hrane 6,4 posto. „Premda su podaci u skladu s očekivanjima, brojke su veće nego što su bile prošloga mjeseca i vjerojatno će i dalje rasti. A to samo učvršćuje pozicije Feda da bude agresivniji u suzbijanju inflacije”, kaže Ken Polcari, partner u tvrtki Kace Capital Advisors. Kako bi suzbila inflaciju, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju mogla bi ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova. Ulagači se plaše da će tempo povećanja kamata biti čak i agresivniji nego što se očekivalo, s obzirom na dobre pokazatelje s američkog tržišta rada. U petak je objavljeno da je u ožujku broj radnih mjesta povećan za 431.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,6 posto, blizu najniže razine u dvije godine. „Izvješće je pokazalo da se sve više ljudi vraća na posao. Ako i ostali pokazatelji do iduće sjednice Feda budu tako dobri, čelnici središnje banke vjerojatno će mirne duše povećati kamatne stope za 0,50 postotnih bodova”, kaže Brian Jacobsen, strateg u tvrtki Allspring Global Investments. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 posto, na 7.537 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1 posto, na 14.446 bodova, a pariški CAC 2 posto, na 6.684 boda. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1,7 posto, na 27.665 bodova. |
|
Tagovi: Svjetska tržišta, Wall Street, DAX, FTSE100, CAC 40 |
PROČITAJ I OVO | ||
Jen u odnosu na dolar potonuo na najnižu razinu u 34 godine |
TOKYO - Jen je skliznuo ispod 155 u odnosu na američki dolar u četvrtak, dodirnuvši novu 34-godišnju najnižu razinu u odnosu na nastavak jačanja dolara. |
Azijska tržišta: Prekid negativnog niza |
ŠANGAJ - Azijsko-pacifička tržišta odahnula su nakon dva uzastopna dana rasta, odražavajući kretanja na Wall Streetu uoči podataka o bruto domaćem proizvodu za prvo tromjesečje iz SAD-a koji bi trebali biti objavljeni u četvrtak. |
Wall Street: Minimalne promjene indeksa |
NEW YORK - Indeks S&P 500 zatvorio je u srijedu blizu pozitivne nule jer su strahovi zbog kamatnih stopa smanjili entuzijazam koji je proizašao iz snažne zarade poduzeća. |
Zagrebačka burza: Uzlet Zvečeva, indeksi pali |
ZAGREB - Srijeda je na Zagrebačkoj burzi donijela slab promet i novi pad indeksa. |
Turska, UAE i Katar žele prometno povezati Perzijski zaljev s Mediteranom |
ANKARA - Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Katar potpisali su pismo namjere o uspostavi novog prometnog koridora koji bi mrežom cesta i željezničkih pruga trebao povezati Perzijski zaljev s Mediteranom. |