Svjetska tržišta: Dobri poslovni rezultati kompanija podigli indekse

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,4 posto, na 35.819 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,3 posto, na 4.605 bodova, a Nasdaq indeks 2,7 posto, na 15.498 bodova.

S&P 500 porastao je u 11 od posljednjih 13 trgovinskih dana jer su kvartalni poslovni rezultati kompanija bolji nego što se očekivalo.

Dosad je oko 280 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je 82 posto ostvarilo veće zarade nego što se procjenjivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 39,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su početkom listopada očekivali rast od 29,4 posto.

Kompanije, doduše, upozoravaju na poremećaje u nabavi i rast troškova poslovanja zbog inflacije i nedostatka radnika, no zasad su uspjele zadržati profitne marže prebacujući rast troškova na potrošače.

Zahvaljujući tome, slabi makroekonomski podaci ostali su u drugom planu.

Prošloga je tjedna objavljeno da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao samo 2 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 2,8 posto, koliko se očekivalo.

To predstavlja oštro usporavanje rasta, s obzirom da je u drugom kvartalu gospodarstvo poraslo 6,7 posto, a posljedica je ponovnog širenja koronavirusa, ali i smanjenja vladinih potpora, što je negativno utjecalo na osobnu potrošnju.

„I dok su makroekonomski podaci nešto slabiji, poslovni rezultati kompanija su znatno bolji od očekivanja”, kaže Bill Northey, direktor u U.S. Bank Wealth Management.

Zahvaljujući rezultatima kompanija, najvažniji indeksi na najvećoj svjetskoj burzi porasli su četiri tjedna zaredom i dosegnuli nove rekordne razine.

Tako je u cijelom listopadu S&P 500 osvojio 6,9 posto, Dow Jones 5,8, a Nasdaq indeks 7,3 posto.

Na europskim i azijskim burzama oprez

A na ostalim su svjetskim burzama ulagači oprezniji jer bi jačanje inflacijskih pritisaka moglo navesti središnja banke u svijetu na zaoštravanje monetarne politike, što su neke već učinile.

Europska središnja banka (ECB) potvrdila je u četvrtak da će smanjiti kupnju obveznica na kraju godine, što je najavljeno na sjednici u rujnu.

Čelnici ECB-a ponovili su i da će krizni program ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura ostati na snazi minimalno do kraja ožujka iduće godine, odnosno dok ne zaključe da je krizna faza pandemije završena.

Nakon sjednice ECB-a, na tržištima novca procjenjuje se da će ECB do kraja iduće godine kamatne stope povećati u dva navrata.

„Buka u pozadini nije se promijenila posljednjih tjedana, ulagači su i dalje zabrinuti zbog rizika od stagflacije, usporavanja rasta gospodarstava, a jačanja inflacijskih pritisaka. No, to je zasad više ugrađeno u tržište obveznica, nego dionica”, kaže Kerry Craig, strateg u tvrtki JPMorgan Asset Management.

Idućega tjedna u fokusu ulagača bit će sjednica čelnika američke središnje banke.

Očekuje se da će Fed objaviti da počinje smanjivati iznos namijenjen kupnji obveznica, a iduće godine mogao bi povećati ključne kamatne stope, prvi put nakon dvije godine i izbijanja koronakrize.

Većina analitičara smatra da će Fed početi povećavati kamate u drugoj polovici iduće godine i da bi ih mogao povećati u dva navrata.

A to bi moglo usporiti već ionako usporen oporavak gospodarstava od koronakrize.

Na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,45 posto, na 7.237 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,9 posto, na 15.688 bodova, a pariški CAC 1,4 posto, na 6.830 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, na 28.892 boda.