Surčinci ne moraju da brinu što je prosečna neto zarada u Srbiji prošlog meseca pala 1,9 %.
Oni su, i pored snižavanja mesečnih prihoda u većem delu zemlje, uspeli da izbiju na prvo mesto sa 66.109 dinara u proseku. Samo mesec dana ranije ova beogradska opština bila je na trećem mestu u prestonici sa mesečnim prihodom koji je tada iznosio 51.694 dinara.
U avgustu je drugo mesto po primanjima zauzela opština Novi Beograd sa prosečnom platom od 58.376 dinara, dok su u glavnom gradu najniže mesečne prihode imali Mladenovčani – na svakog zaposlenog prosečno je izdvojeno 28.986 dinara.
Vrednost potrošačke korpe je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede i trgovine, 55.876 dinara, što znači da posle kupovine svih neophodnih namirnica za domaćinstvo žiteljima Surčina u džepu ostaje 10.233 dinara. Ali, prosečnom Mladenovčaninu posle primanja dugo očekivane zarade nedostaje još 26.890 dinara da bi kupio sve osnovne potrepštine za mesečno preživljavanje četvoročlane porodice.
Možda kao uteha može da mu posluži činjenica da je njegova plata gotovo dvostruko veća od najniže u Srbiji, kakvu su u avgustu imali radnici iz Gadžinog Hana. Oni su u proseku primali po 15.669 dinara. Prosečan Surčinac primio je 4,2 puta više.
Vojislav Janošević, predsednik opštine Surčin, kaže da dobrom proseku plata doprinose "najjače" firme na njihovoj teritoriji kao što su Aerodrom Nikola Tesla, Nelt, Centroproizvod, koji uskoro postaje deo uspešne korporacije Nestle, Zora sistem, Koteks...
"Da Surčinci sve bolje žive vidim po dobrom raspoloženju. Građani mi kažu da su zadovoljni jer rade, imaju posla. Ne mogu da im zavirim u lonac i džep, ali primećujem da su nasmejani. Za tri godine otvoreno je 650 radnih mesta, ali i dalje imamo oko 1.800 nezaposlenih", objasnio je Janošević.
Bilo bi bolje, kako navodi, da su sve uspešne firme domaće, ali da kao opština oni nisu u ekonomskoj mogućnosti da pomažu otvaranje fabrika i biraju gde će da zapošljavaju ljude.
|