GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Srpske obveznice dvostruko skuplje od hrvatskih

Srpske obveznice dvostruko skuplje od hrvatskih
ZADUŽIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 14.06.2020 / 18:11
Autor: SEEbiz / NOVA.rs
BEOGRAD - Hrvatska se, tačno mesec dana posle Srbije, zadužila za istih dve milijarde evra koliko smo i mi uzeli na međunarodnom finansijskom tržištu, ali susedna zemlja može da računa na duži rok otplate i duplo nižu kamatu.

Na pitanje Nova.rs zašto smo prošli toliko lošije od Hrvatske, ekonomisti Milojko Arsić i Goran Radosavljević odgovaraju da smo "napravili taktičku grešku pri izlasku na tržište, i investitori su to iskoristili".

O tome koliko su građani Hrvatske prošli bolje u igri “obveznica na obveznicu” sa Srbijom najbolje govori iznos koji će godišnje morati da se plaća iz budžeta za kamatu na zaduženje od dve milijarde evra.

Obe zemlje pozajmile su na međunarodnom tržištu istu sumu – dve milijarde evra – ali sa različitim rokom otplate, a Hrvatska je, pri tome, dobila i duplo nižu kamatu.

Prema računu profesora Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Gorana Radosavljevića za Nova.rs, građani Hrvatske će do 2031. svake godine plaćati 32,8 miliona evra na ime kamate, odnosno “prinosa na obveznicu”.

Građani Srbije, sa druge strane, u narednih sedam godina moraju da izdvoje blizu 68 miliona evra za kamatu, i još da isplate ceo dug četiri godine pre Hrvatske.

Radosavljević, kao i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić, slažu se da je skupa razlika u ceni zaduživanja nastala pošto je Srbija napravila “taktičku grešku” kada je reč o vremenu izlaska pred investitore sa svojom obveznicom.

Podsetimo, Srbija je obveznicu ponudila 11. maja, samo nekoliko dana pošto je u zemlji ukinuto vanredno stanje zbog epidemije koronavirusa.

“Emitovati obveznicu u trenutku kada čitav svet još ne zna šta se dešava, koliki će biti globalni privredni pad, dok je u drugim zemljama još na snazi vanredno stanje, kada se ne zna da li će biti drugog talasa korone? To smo uradili mi, a Hrvatska je sačekala i ponudila svoju hartiju od vrednosti 10. juna, kada je uspostavljena kakva – takva izvesnost na svetskom tržištu”, objašnjava Radosavljević.

Milojko Arsić ocenjuje da je žurba u Srbiji nastala zbog pripreme za izbore.

“Dosta smo žurili sa emitovanjem kako bi se što veći deo mera podrške iz budžeta realizovao pre izbora, pa nije bilo vremena za čekanje”, kaže Arsić za Nova.rs

Milojko Arsić naglašava da su, trenutno, makroekonomski trendovi u Hrvatskoj lošiji nego u Srbiji.

“Javni dug Hrvatske dostigao je 90 odsto BDP, upravo rasta zaduživanja i očekivanog velikog pada privrede zbog loše turističke sezone. Javni dug Srbije, opet, izaćiće na oko 60 odsto BDP do kraja godine, možda malo više ako se dodatno zadužimo za nove mere podrške, koje se najavljuju za drugi deo godine. Imajući to u vidu, mislim da su investitori ovoga puta imali više poverenja u Hrvatsku kao članicu Evropske unije, i da je to presudilo pri ovoj rundi zaduživanja.”, ocenjuje profesor Arsić.

Njegov kolega Radosavljević se slaže da je “efekat EU” odigrao ulogu kod investitora, ali podseća da Hrvatska svejedno ima samo za stepen bolji kreditni rejting od Srbije, i da to sigurno nije presudilo kada su investitori donosili odluku o kupovini obveznice.

“Naš tajming je bio izuzetno pogrešan, i sada plaćamo koliko plaćamo. Mogli smo da biramo, ali smo pogrešno izabrali”, ocenjuje Radosavljević.

On podseća da Srbija nije morala da izlazi na tržište sa svojom obveznicom, već da novac za mere podrške privredi zbog štete od koronavirusa zatraži od međunarodnih finansijskih institucija, ali da su domaći zvaničnici odlučili da takvu ponudu ne prihvate.

Tagovi: srpske obveznice, hrvatske obveznice, Goran Radosavljević, Milojko Arsić, kamatne stope, prinos na obveznice
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka burza: Arena Hospitality Group gubitnica tjedna, indeksi pali
TJEDNI PREGLED ZSE
Zagrebačka burza: Arena Hospitality Group gubitnica tjedna, indeksi pali
ZAGREB - Investitori su se posebno okomili na izdanja iz turističkog sektora. Sektorski indeks CROBEXturist potonuo je 5,7 posto.
Trgovina vodom na burzi: Tko će profitirati?
VODA I TRŽIŠTE
Trgovina vodom na burzi: Tko će profitirati?
NEW YORK - Na robnoj burzi u Chicagu investitori odnedavno mogu trgovati i - vodom. S jedne strane to bi gradovima i poljoprivrednicima moglo olakšati planiranje opskrbe vodom, ali kritičari su zabrinuti.
Ljubljanska burza bilježi najveći rast prometa u regiji
REGIONALNA TRŽIŠTA
Ljubljanska burza bilježi najveći rast prometa u regiji
ANALIZA - Zagrebačka burza je zabilježila rast od samo 4%, čime je ostala ispod prosjeka u usporedbi s dvoznamenkastim rastom ostalih regionalnih burzi.
Statista i ITB Berlin: Globalni prihodi od turizma i putovanja u 2021. mogli bi porasti 50 posto
PROGNOZE
Statista i ITB Berlin: Globalni prihodi od turizma i putovanja u 2021. mogli bi porasti 50 posto
LONDON - Unatoč pandemijskoj krizi i velikom padom turizma u 2020. te nastavku negativnih trendova na početku 2021., svjetski turistički analitičari i stručnjaci ipak predviđaju određeni oporavak tržišta s mogućim povećanjem globalnog prihoda od putovanja i turizma za više od 50 posto u odnosu na 2020.S
EU će morati uvoziti šećer, proizvodnja pala 10%
ŠEĆER
EU će morati uvoziti šećer, proizvodnja pala 10%
BRUXELLES - Proizvodnja šećera u EU i Velikoj Britaniji od prošlogodišnjeg roda šećerne repe mogla bi biti niža za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, pa će EU morati uvoziti šećer, prenosi internet portal agroklub.rs.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE