GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Šonje: Sanacija banaka koštala je 12,9 milijardi kuna

Šonje: Sanacija banaka koštala je 12,9 milijardi kuna
ANALIZA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.04.2015 / 15:41
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Petnaest godina nakon završetka procesa sanacija banaka u Hrvatskoj još uvijek traju prijepori o tome koliko su ti procesi koštali, što je zauzvrat dobiveno i nije li bilo bolje zadržati sanirane banke u državnom vlasništvu ili ih prodati na neki drugi način.
Fiskalni troškovi raspada bivše SFRJ (stara devizna štednja, velike obveznice i regularizacija naslijeđenog duga s Pariškim i Londonskim klubom) do sada su se miješali s fiskalnim troškovima sanacije pojedinih banaka. Iznosi tih transakcija s uključenim procjenama plaćenih kamata su:

· Velike obveznice i stara devizna štednja
- 28,6 mlrd KN bez procjene poništenja javnog duga kroz otkup društvene imovine
- 20,7 mlrd KN s procjenom poništenja javnog duga kroz otkup društvene imovine
· Regularizacija odnosa s Pariškim i Londonskim klubom
- 7,9 mlrd KN
· Pojedinačne sanacije (bez gore posebno navedene regularizacije)
- 12,9 mlrd KN

Direktor Arhivanalitike Velimir Šonje je istaknuo da je ovakva analiza bila potrebna jer i 15 godina nakon zaključenja sanacije još uvijek postoje mitovi o troškovima i koristima sanacije te je li ih je trebalo privatizirati ili zadržati u vlasništvu države.

Jedan od mitova je da je sanacija stajala oko 80 milijardi kuna, a da je prodajom država uprihodila 5 do 7 milijardi kuna, kazao je Šonje te istaknuo kako to nije točno, već da je Hrvatska u pojedinačnu sanaciju šest banaka - PBZ, Splitske, Slavonske, Dubrovačke, Riječke i Croatia banke, utrošila 12,9 milijardi kuna.

Čak ako se tome doda i gotovo 8 milijardi kuna, koliko je koštala regulacija odnosa s Pariškim i Londonskim klubom, te 20-tak milijardi kuna troška tzv. Velikih obveznica sa sanaciju gospodarstva početkom 1990.-ih te za staru deviznu štednju, što se nikako ne može smatrati sanacijom banaka, već ukupnim fiskalnim troškom raspada SFRJ, taj je trošak i dalje višestruko manji od 80 milijardi o kojima se godinama govori, kazao je Šonje.

Sve prikazane brojke i njihov zbir neusporedivo su manji od procjena koje su do sada – uglavnom bez navođenja vjerodostojnih izvora – spominjane u hrvatskoj javnosti.

K tome, nije se moglo očekivati da će se svi gore prikazani iznosi moći vratiti prodajom banaka ili kroz prihode DAB-a. Gubici banaka već su 1989. bili dvostruko veći od njihova kapitala zbog kolapsa socijalističke ekonomije. Nakon toga su se dodatno povećavali i treba ih smatrati fiskalnim troškovima osamostaljenja odnosno naslijeđa bivše SFRJ i održanja funkcioniranja društva i gospodarstva u ratu. Taj izdatak se kasnije mogao samo indirektno vratiti, a ne direktno kroz prodaje banaka.

Zanimljivo je da su ukupni prihodi DAB-a – iako još nisu u potpunosti vrednovani – razmjerno visoki u odnosu na fiskalni izdatak pojedinačnih sanacija. Do sada ostvareni prihodi DAB-a po osnovi prodaja i drugih prihoda povezanih sa sanacijama iznose oko 7 milijardi kuna, što ne uključuje procijenjenu tržišnu vrijednost 3,9 milijardi kuna dionica prenesenih u portfelj za kuponsku privatizaciju, realnu tržišnu vrijednost preostalog portfelja nominalne vrijednosti oko 8 milijardi kuna i širu korist obuhvaćenu ugovorenim dokapitalizacijama banaka u iznosu od 1,2 milijarde kuna.

Tagovi: sanacija banaka, Velimir Šonje, Dubrovačka banka, Croatia banka, HPB, Privredna banka Zagreb, Riječka banka, Slavonska banka
PROČITAJ I OVO
Srbija: Nove akcize poskupljuju rakiju, pojeftinuju viski
AKCIZE
Srbija: Nove akcize poskupljuju rakiju, pojeftinuju viski
BEOGRAD – Predlogom zakona o izmeni Zakona o akcizama koji je usvojila Vlada Srbije, predviđeno je da se sva jaka alkoholna pića oporezuju prema procentu čistog alkohola merenog na 20 stepeni Celzijusa u gotovom proizvodu, nezavisno od koje su sirovine proizvedena.
Iskustvo potvrđuje: Inflacija nije loša vijest za dionička tržišta
CIJENE I DIONICE
Iskustvo potvrđuje: Inflacija nije loša vijest za dionička tržišta
NEW YORK - U SAD-u je inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI) porasla iznad 4% prvi put od 2008. (4,2).
Možemo li ove sezone računati na veći broj talijanskih turista?
ITALIJA
Možemo li ove sezone računati na veći broj talijanskih turista?
RIJEKA - Kao i neke druge zemlje, Talijani su odlučili ne čekati, već krenuti u spašavanje turističke sezone s obzirom na to da je pandemija COVID-19 desetkovala turistički sektor ove turističke velesile.
Dolar gotovo nepromijenjen prema košarici valuta
TJEDNI FOREX
Dolar gotovo nepromijenjen prema košarici valuta
LONDON - Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna ostala gotovo nepromijenjena, blizu najniže razine u više od dva mjeseca, a u fokusu ulagača bilo je jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u.
Svjetska tržišta: Indeksi pali zbog jačanja inflacijskih pritisaka
PAD
Svjetska tržišta: Indeksi pali zbog jačanja inflacijskih pritisaka
NEW YORK - Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer je ulagače zabrinulo jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u, što bi američku središnju banku moglo navesti na zaoštravanje monetarne politike prije nego što se očekivalo.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE