Slovenija se suočava s nekoliko izazova na putu prema većoj sigurnosti hrane

Osnova svake prehrambene sigurnosti - što nije isto što i prehrambena samodostatnost - je poljoprivredno zemljište i kvalitetno tlo, pa je u slučaju Slovenije bitno da se najproduktivnija poljoprivredna zemljišta strogo štite, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i Food istaknuli su za STA.

Time se želi učinkovitije i brže uspostaviti institut trajno zaštićenog poljoprivrednog zemljišta, čime bi se, kako navode, zaštitio proizvodni potencijal poljoprivrednog zemljišta, koji se u kriznim situacijama može aktivirati u svakom trenutku.

Samo 0,08 hektara obradive zemlje po stanovniku Slovenije

Slovenija spada u skupinu zemalja s najmanjim udjelom obradivih površina po stanovniku u EU, točnije 0,08 hektara.

“Zato posebno pojačavamo zaštitu polja. U praksi to u najvećoj mogućoj mjeri znači sprječavanje izgradnje ili napuštanja poljoprivredne proizvodnje na tim zemljištima", ističu u ministarstvu.

Slovenija tako ima izrazito nedovoljno poljoprivrednog zemljišta u uporabi odn nedostatni prirodni resursi za osiguranje dostatne samodostatnosti. Dugogodišnji podaci pokazuju da je razina samodostatnosti u Sloveniji najveća i najstabilnija u životinjskim proizvodima, s izuzetkom svinjogojstva.

Slovenija ostvaruje više od stopostotnu samodostatnost u mlijeku, peradi i govedini, što je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, značajno uvjetovano prirodnim danostima poljoprivrede u našoj zemlji, ali i povijesnim razvojem poljoprivrede.

U biljnoj proizvodnji je drugačije. Prisutna su velika međugodišnja kolebanja, što, smatraju u ministarstvu, ukazuje na nedovoljnu otpornost ovog segmenta poljoprivrede na klimatske promjene.

Iz podataka od 2003. godine naovamo jasno je da je suša elementarna nepogoda koja uzrokuje daleko najveće procijenjene štete. Suša je često praćena toplinskim stresom, a osim suše posljednjih su godina sve češći i mrazevi.

Samodostatnost voća 2000. bila je 66%, prošle godine 16%.

Slovenija se uvelike oslanja na uvoz povrća, određenih vrsta voća i žitarica, kao i spomenute svinjetine. Između ostalog, samodostatnost voćem značajno je smanjena u posljednja dva desetljeća, au godinama kada nema proljetnih mrazeva i drugih nepogoda iznosi tek oko 30 posto. Godine 2023. samodostatnost voća bila je 16 posto, a 2000. godine 66 posto, pokazuje statistika.

Statistički podaci pokazuju da je Slovenija neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U 2023. godini izvezla je 2,1 milijardu eura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a uvezla 3,7 milijardi eura tih proizvoda. Većina izvoza i uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda odvija se u zemlje Europske unije, najviše u Hrvatsku, Italiju, Njemačku, Mađarsku i Austriju.

„Za postizanje veće razine samodostatnosti nužno je ulagati u istraživanje i razvoj, unaprijediti infrastrukturu, osigurati odgovarajuću edukaciju poljoprivrednika te poticati suradnju poljoprivrednika, znanstvenika i ostalih dionika. Na taj će način Slovenija moći bolje iskoristiti svoje potencijale i smanjiti ovisnost o uvozu hrane", navode u Ministarstvu poljoprivrede.

Istaknuli su i da su dugoročni ugovori unutar lanca opskrbe hranom ključni za rad i razvoj lanca te bi, smatraju u ministarstvu, zadruge trebale uložiti dodatne napore u tom smislu.

Vrlo važan aspekt u povećanju samodostatnosti, dodaju, je i pravilan pristup plasmanu lokalno proizvedenih proizvoda. Zato država i ovim područjima posvećuje nekoliko mjera. financijske potpore u okviru natječaja koji proizlaze iz strateškog plana aktualne zajedničke poljoprivredne politike.

Biotehnički fakultet: Potrebne marketinški iskoraci, graditi sustave za navodnjavanje

Prema riječima stručnjaka s Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, kako bi se povećala lokalna opskrba hranom, infrastrukturne mjere moraju biti dopunjene tržišnim mjerama. Inače, prema njihovim riječima, osnova je izgraditi 20.000 hektara sustava za navodnjavanje, skladišta i nešto plastenika.

Kako navode, ključna zadaća je uspostaviti implementacijsku skupinu od pet stalno zaposlenih na Fondu poljoprivrednog zemljišta, koja će učinkovito povezati cijeli lanac, od fondova do podrške u planiranju terena. "Ova mjera mora se temeljiti na učinkovitoj marketinškoj strategiji povezanog prehrambenog lanca - a toga nema", naveli su stručnjaci s Biotehničkog fakulteta u zajedničkom odgovoru na neke nedavno objavljene izjave o stanju u slovenskoj samodostatnosti.

U Sloveniji imamo više od 6500 hektara poljoprivrednih površina opremljenih sustavima za navodnjavanje, što nas svrstava među zemlje s najmanjim udjelom navodnjavanih površina. Ali činjenica je da velik dio Slovenije dugo nije trebao navodnjavanje, a sada je zemlja na to prisiljena zbog klimatskih promjena, podsjetilo je ministarstvo.

Ocjenjuju da je premalo ljudi svjesno da bez sustava navodnjavanja - koji uključuju i sustave za zaštitu od soli - neće biti stabilne proizvodnje i kvalitetnih uroda u budućim sušnim razdobljima. Jedan od problema je i nezainteresiranost vlasnika zemljišta, napominju u ministarstvu.

Sustavi navodnjavanja s dobrim rezultatima, a istovremeno i novim izazovima

Stručnjaci Biotehničkog fakulteta dali su konkretne primjere učinkovitih rezultata navodnjavanja. Čak i u izrazito kišnoj 2023. godini, primjerice, uzgajivači u Gorenjskoj regiji proizveli su 20 tona više luka po hektaru na zemljištu s navodnjavanjem kap po kap nego na zemljištu koje se ne navodnjava. Desetak dana bez padalina u ranim osjetljivim fazama rasta luka presudno utječe na urod na kraju, istaknuli su.

„Iz pokusa u Klečama u razdoblju 2020. – 2024. godine znamo da se preciznim upravljanjem navodnjavanjem povrća smanjuje potrošnja hranjiva. Dopunsko navodnjavanje uljarica već je nekoliko godina konstanta, čime premošćujemo proljetne i ljetne suše na sjeveroistoku zemlje. Iz pokusa u maslinicima u razdoblju od 2018. do 2023. iznad Kopra znamo da navodnjavanje poboljšava urod", rekli su između ostalog.

Ujedno su upozorili na nove izazove u navodnjavanju koji su vezani uz nedostatak vode i nužnost održivog planiranja. Istovremeno, potencijal korištenja vode u Sloveniji također je relativno nepovoljan.

Inače, složenost pitanja sigurnosti hrane i samodostatnosti zahvaća, između ostalog, i područja osiguranja dovoljnih količina sjemena, fitofarmaceutskih i veterinarskih lijekova i dr.

Pitanje sigurnosti hrane otvara gospodarska, ekološka i socijalna pitanja, a ne može se adekvatno rješavati bez suradnje više resora i političara, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.